Zakon o izbornim jedinicama u Federaciji Bosne i Hercegovine u četvrtak nije dobio potporu zastupnika kluba Hrvata u Domu naroda entitetskog parlamenta iako je za njega glasovala većina svih zastupnika u tom tijelu a nakon takvog glasovanja ostalo je nejasno je li konačno propao taj zakonski projekt koji je doveo do oštrih podjela i razmjene optužbi između čelnika političkih stranaka koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo i onih s hrvatskim predznakom.

Zakon o izbornim jedinicama zajednički su predložile Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), Socijaldemokratska partija (SDP BiH) i Demokratska fronta (DF) te Naša stranka (NS) nudeći taj prijedlog kao model provedbe odluke Ustavnog suda BiH koji je još 2016. proglasio neustavnim dijelove izbornog zakona što su definirali način biranja zastupnika u Dom naroda federalnog parlamenta iz deset županija.

Prijedlog pet stranaka nudio je praktično stari neustavni model s nekim preinakama koji bi podrazumijevao izbor zastupnika iz reda svakog konstitutivnog naroda iz svake županije. U HDZ-u BiH su to ocijenili neprihvatljivim inzistirajući da se zastupnici konstitutivnih naroda biraju iz onih županija u kojima je jedan narod u apsolutnoj ili relativnoj većini.

Sporni prijedlog u lipnju je ipak dobio potporu u Zastupničkom domu no da bi stupio na snagu mora ga potvrditi i Dom naroda. To se na sjednici u četvrtak nije dogodilo jer se o zakonu izjašnjavalo po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa koja podrazumijeva da je za prijedlog moralo glasovati po dvije trećine zastupnika iz svakog od klubova naroda.

U klubu Hrvata za to nije bilo potrebne većine a nakon glasovanja došlo je do pomutnje jer je HDZ-ova predsjedateljica Doma naroda Lidija Bradara najavila kako će prijedlog zakona sada biti upućen na usuglašavanje a nakon toga bi se o njegovoj prihvatljivosti na zahtjev kluba Bošnjaka očitovao Ustavni sud FBiH.

Bradarin stranački kolega i predsjednik Federacije Marinko Čavara iznio je pak tumačenje kako je zakon u predloženom obliku zapravo "mrtav" te kako nema osnova da se o njemu raspravlja na Ustavnom sudu.

Izbori u BiH bit će održani 7. listopada no i dalje nije jasno kako će se nakon toga formirati vlast jer nema zakona po kojemu će se formirati federalni a time i Dom naroda parlamenta BiH bez čega opet nije moguće formirati vladu Federacije BiH niti donositi zakone na državnoj razini.