Hrvatski Sabor u srijedu će raspraviti o konačnom prijedlogu zakona kojim bi prestao važiti Zakon o matičnom broju. Naime, danom prestanka važenja tog zakona, 1. siječnja 2023. godine, prestaju se određivati matični brojevi građana.
- Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam.
- Naime, osobi koja je preminula prije 31. prosinca 2008.g. odnosno osobe koje su nestale/stradale tijekom Domovinskog rata ili članovi obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije i ne može biti određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja- piše u Zakonu.
Uveden prije 46 godina
JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine, a prilikom uvođenja građanima se dodjeljivao s obzirom na mjesto stanovanja te nakon toga po mjestu rođenja. U njega su kodirani datum i regija rođenja, kao i redni broj te spol građana.
Novi identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski broj (OIB), uveden je 2009. godine, kao zamjena za JMBG. U prijelaznom razdoblju oba su broja bila u upotrebi. Danas isključivo koristimo OIB, no JMBG se i dalje koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima.
Što je kodirano u JMBG?
JMBG broj u sebi sadrži datum rođenja, regiju rođenja, redni broj i spol. Prvih sedam znamenki označava datum rođenja, dvije znamenke nakon toga označavaju regiju rođenja, tri znamenke nakon spol i redni broj, a posljednja znamenaka predstavlja kontrolni broj.