Tanke plastične vrećice koje se najčešće nalaze u rolama na odjelima svježeg voća i povrća te na pultovima s ribom i mesom, od 1. siječnja počet će se naplaćivati. Ovaj potez Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije poznat je još od svibnja ove godine, a sada je i poznato koliko će te vrećice, tanje od 15 mikrometara, i stajati. Neki trgovački lanci su se oglasili te izvijestili potrošače da će cijena takvih vrećica početi naplaćivati jedan cent po komadu.

ANKETA: ŠTO VI MISLITE O TOME? Lagane plastične vrećice za voće i povrće od 1. siječnja više nisu besplatne: Evo koliko će koštati

Svi trgovački lanci nakon Nove godine bit će dužni uz vrećice istaknuti koliko one koštaju, a iste neće biti dozvoljeno prodavati na blagajnama. Naplatom tankih vrećica nastoji se potaknuti kupce da koriste višekratne, perive vrećice prilikom kupnje voća i povrća čime se nastoji smanjiti količina plastičnog otpada u okolišu.

Foto: Zeljko Mrsic/PIXSELL

- Ideja da se na taj način smanji količina plastike u okolišu je dobra, ali komunikacija nadležnog ministarstva, odnosno Fonda za zaštitu okoliša je loše odrađena. Svakako su trebali napraviti nekakav promotivni spot kojim bi ljudima objasnio tu promjenu, da ljudi znaju što mogu, a što ne mogu. Dakle, kao i uvijek, sve će pasti na leđa potrošača, ali i blagajnica koje će se morati nositi s potencijalno neugodnim situacijama. Ne znam kako će se ljudi snaći, ali očekujem da će biti različitih nesporazuma jer se kod nas ništa ne iskomunicira kako treba.

Foto: Canva Osobno odavno nosim mrežice u koje spremam odabrano voće i povrće kako ne bih morala uzimati te jednokratne vrećice, ali mnogim ljudima, posebno našim starijim sugrađanima, to neće biti drago i pitanje je kakvih sve scena će biti. Ljudi su se znali zainatiti jer im na blagajni nisu vratili jednu lipu, tako da i sad možemo očekivati svašta. A sve što će se dogoditi, dogodit će se samo zato jer oni koji su trebali, nisu ideju realizirali kako treba - kaže nam Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Smatra kako ima daleko više prostora za smanjivanje upotrebe plastike.

Ona se tako s jedne strane sve više koristi za pakiranje sireva i suhomesnatih proizvoda, pa i voća i povrća, a čak su i papirnate vrećice za kruh s jedne strane ustvari plastične.

PIĆA ĆE KOŠTATI 3 CENTA VIŠE Od 1. siječnja povratna naknada raste na 10 centi: Uvest će i naplatu vrećica za voće i povrće

No, osim ove promjene, nakon 1. siječnja stiže još jedna, a to je povećanje naknade za povratnu ambalažu sa sadašnjih sedam na deset centi. Dok se naknada za plastične te staklene boce i limenke isplaćivala u kunama, za jednu bi se dobilo 50 lipa. Neznatno viši iznos ostao je i nakon uvođenja eura, dakle cijelo desetljeće nije se mijenjao.

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL - I tih deset centi za komad povratne ambalaže je i dalje najniža naknada od svih zemalja Europske unije. To što će uskoro biti tri centa više, nije uopće stimulativno. Ovakvom politikom zaštite okoliša do 2030. godine nećemo uspjeti smanjiti količinu komunalnog otpada, a do 2050. godine Europa bi trebala biti 'no waste' - kaže nam Knežević.

Naime, da bi se smanjila količina otpada na odlagalištima potrebno je više odvajati sav reciklabilni otpad. No, u stvarnosti, ljudi se ne potiče i ne olakšava im se u smislu da taj otpad imaju i gdje odložiti. Knežević kaže kako ona odvaja plastiku te kako su kontejneri za plastiku uvijek prepuni, često su razvaljeni pa vjetar raznosi smeće, baš kao i ptice koje i u kontejnerima za plastiku imaju svoj interes.

Foto: Robert Anic/PIXSELL

- Sjećam se kada sam još davne '72. godine bila u Njemačkoj. Oni su već tada imali kontejnere za staklo i to staklo se odvajalo čak i po bojama. U Austriji se primjerice odvoz otpada ne plaća, a u Francuskoj na svakom koraku imate koševe i kontejnere za reciklirani otpad i za razliku od naših, svi su ispravni, zatvoreni i funkcionalni - zaključuje Knežević.