Nakon brojnih odugovlačenja i odgoda, Plenkovićeva vlada je predstavila paket mjera za otpis dugova i rješavanje blokada građana, koje su postale pošast u hrvatskoj. ali uzrok problema, ovršni zakon, još nije promijenjen. mjere bi svakako trebale olakšati život dijelu građana.
Kroz 24 pitanja i 24 odgovora donosimo vam vodič kako se izvući iz blokade:
POGLEDAJTE VIDEO:
1. Kad novi paket počinje vrijediti?
Vlada je paralelno pustila u proceduru tri zakona. Jedan je onaj o otpisu dugova, drugi su izmjene zakona o stečaju potrošača, a treći je onaj koji regulira ovrhe nad računima. Sva tri prvo moraju proći javnu raspravu do kraja svibnja, zatim će se sve morati proći procjene i tek onda u Sabor. Ako se požure, bit će usvojeni u srpnju.
2. Tko otpisuje dugove do 10.000 kuna?
Zakon propisuje da dugove moraju otpisati državne institucije, lokalna uprava, državne tvrtke i ustanove poput HEP-a ili HRT-a, ali i gradovi, općine, županije i njihove tvrtke, poput Zagrebačkog holdinga. Svi oni trebaju otpisati dug do 10.000 kuna ako su zbog njega blokirali račun građanima.
3. Što s dugom banci, telekomu...?
Vlada samo vjeruje da će i oni ići u otpis duga do 10.000 kuna po uzoru na državu. Dozvolit će im da svi to vode kao porezne olakšice, odnosno odbit će im otpis od poreza. Privatne tvrtke ipak Vlada ne može natjerati, te će dužnik ovisiti o dobroj volji.
4. Mogu li sad prestati plaćati i čekati otpis?
Ne. Mjere otpisa do 10.000 kuna se odnose na one koji su bili blokirani na dan 31.12.2017. godine i moraju biti blokirani na dan stupanja zakona. Vlada i njene tvrtke će deblokirati automatski preko 11.000 dužnika takvih dužnika.
5. Što trebam učiniti za otpis dugova?
Ako dugujete do 10.000 kuna ministarstvima, javnim poduzećima i ustanovama, onda ništa. Otpisivat će automatski, obećali su u Vladi. Privatnici će vjerojatno donijeti svoje propise nakon stupanja zakona. Još 80.000 građana je blokirano zbog duga privatnicima manjeg od 10.000 kuna
6. Koji dugovi mi se neće moći otpisati?
Dugovi koji su nastali jer nije plaćana alimentacija, uzdržavanje roditelja i drugih osoba, oni koji su ovršeni zbog prekršaja ili kaznenog dijela, naknade štete zbog smrti ili ozljede. To se smatra obvezom koja se mora ispuniti od dužnika.
7. Što s dugom iznad 10.000 kuna?
On, kao i kamate i dalje ostaju, ali Vlada procjenjuje da će uz otpis duga od 10.000 kuna biti lakše vratiti i taj ostatak. Vlada je propisala i mogućnost obročnog plaćanja na 60 mjeseci ako se želi iz blokade, ali na tu glavnicu ide zatezna kamata.
8. Kad ide deblokada mog računa?
Vlada je sad napokon predložila da oni koji su u blokadi duže od tri godine, a zadnjih šest mjeseci nisu ništa platili, automatski postaju deblokirani. Fina će tako deblokirati 32 milijarde kuna, ali taj cijeli dug sa svim kamatama i troškovima ipak ostaje.
9. Zašto me onda uopće i deblokiraju?
Ideja Vlade je deblokadom omogućiti dogovor, te kroz druge mjere poput nagodbe, reprograma, otplate dijela duga omogući barem normalniji život. Ako dogovora ne bude i ništa se ne uradi, dužnik će opet u blokadu.
10. Hoću li ja snositi trošak ovrhe?
Dosad je sav trošak odvjetnika, PDV-a, bilježnika za vjerovnika bio besplatan. Sada će vjero niki morati sve to platiti, a novac će im se vratiti samo ako ovrha uspije. Vlada procjenjuje da će tako destimulirati obijesno ovršivanje.
11. Što ako nisam u skupini za otpis?
Vlada uvodi brzi stečaj dužnika za one koji imaju dug glavnice do 20.000 kuna i tri godine su u blokadi. Po automatizmu Fine, bit će im pokrenut stečaj, a ako nemaju imovine za prodati, on će se otvoriti i zatvoriti, a dug će biti otpisan.
12. Što ako imam neku imovinu i dug 20.000?
Za takve slučajeve ide jednostavni stečaj potrošača u kojem se imenuje povjerenik. Imovina će biti prodana, namireno koliko se može od nje isplatiti vjerovnike. A nakon toga stečaj se zatvara i ostatak duga otpisuje.
Odgovore na ostalih 12 pitanja potražite u izdanju 24sata od subote