Dvojica braće Said (35) i Chérif Kouachi (33) upali su 7. siječnja oko 11.30 sati u redakciju satiričkog časopisa Charlie Hebdo u Parizu i ubili 11 ljudi te ih 11 ranili. Nakon toga su pobjegli i na ulici ubili policajca. Napadači su se deklarirali kao pripadnici ogranka Al-Kaide iz Jemena. Uslijedilo je nekoliko napada u kojima je ubijeno još petero ljudi, a 11 ih je ranjeno. Policija je počela veliku potragu za napadačima. 

Braća su uzela taoce u sinagogi te su ubijeni 9. siječnja kada su htjeli pobjeći. Među ubijenima u napadu u zgradi časopisa bili su i slavni karikaturisti Jean Cabut poznat kao Cabu (77), karikaturist i urednik magazina Stéphane Charbonnier poznat kao Charb (48), te karikaturisti Bernard Verlhac - Tignous (58) i Georges Wolinski (81). 

Renald Luzier Luz (43) preživio je napad jer je tog dana zakasnio na posao. Slogan "Je suis Charlie" (Ja sam Charlie) postao je međunarodni način izražavanja podrške stradalima, francuskom narodu, ali i izraz otpora prema terorizmu. Na skupovima potpore narednih dana okupili su se milijuni ljudi. Charlie Hebdo nastavio je izlaziti i nakon masakra, a prvi broj objavljen nakon krvoprolića tiskan je u tri milijuna primjeraka i prodavao se diljem svijeta.

Krvavi napadi u Parizu

Samo 11 mjeseci nakon masakra u Charlie Hebdou, točnije u petak 13. studenog, u Parizu je izveden niz novih krvavih napada. Na pet različitih lokacija u gradu napade je izvelo osmero napadača. Ubijeno je 130 ljudi, a ozlijeđeno 368. Najviše ljudi, 89, poginulo je u koncertnoj dvorani Bataclan. Odgovornost za napade je preuzeo ISIL. Nakon napada francuski predsjednik François Hollande je rekao da je Francuska u ratu. U državi je proglašeno izvanredno stanje. Policija je nakon napada provela više akcija, a u jednoj od njih je ubijen Abdelhamid Abaaoud (28), koji se smatra glavnim organizatorom napada. Utvrđeno je da su dvojica napadača, s lažnim putovnicama, u Europu ušla s izbjeglicama. Potvrđeno je da je jedan od njih bio i u Opatovcu. 

U napadima je stradao i Hrvat iz Belgije Milko Jozić, a u napadu u Bataclanu ubijena je i Armelle Antičević (46), supruga Hrvata Josipa Antičevića (47). U Bataclanu su slavili uspješan posao. 

Nakon napada u Parizu u Europi je zavladalo ratno stanje. U Bruxellesu je na ulicama patrolirala vojska, policija je izvela više racija. Par dana su bile zatvorene škole i metro. U Njemačkoj je otkazana nogometna utakmica između Njemačke i Nizozemske zbog sigurnosnog rizika. Mjere osiguranja od terorista povećane su u svim europskim zemljama. 

Salah Abdeslam (26) jedan od napadača u Parizu i dalje je u bijegu. Njegov brat Ibrahim Abdeslam (31) aktivirao je eksplozivnu napravu kod kafića i poginuo. Trojica napadača izveli su napad kod stadiona Stade de France. Navodno su htjeli ući na stadion i tamo se raznijeti, no to ipak nisu uspjeli. Na stadionu se igrala utakmica između Njemačke i Francuske, a tijekom nje čule su se stravične eksplozije.

Turci srušili ruski borbeni avion

Turci su šokirali svijet nakon što su 24. studenog srušili ruski borbeni zrakoplov koji je kako su tvrdili ušao u njihov zračni prostor. Rusi su tvrdili da to nije istina i da je zrakoplov oboren iznad Sirije. Zbog toga su se zaoštrili odnosi na relaciji Turska-Rusija i neki su se pribojavali rata puno većih razmjera od sukoba u Siriji. 

To je, naime, prvi put u povijesti da je jedna članica NATO-a oborila sovjetski odnosno ruski borbeni zrakoplov. Ruski piloti su se katapultirali, a po njima su pucali pobunjenici. Jedan je pilot poginuo, a drugi se spasio. Nakon napada na njihov zrakoplov ruski predsjednik Vladimir Putin je optužio Tursku i predsjednika Tayyipa Erdogana da trguju s ISIL-om, da kupuju njihovu naftu i da teroristi preko njihovog teritorija odlaze u Siriju te iz Sirije putuju u Europu.

ISIL raznio avion?

Svijet se šokirao 31. listopada kada je na Sinajski poluotok pao zrakoplov i kada je odgovornost za pad aviona preuzeo ISIL. Ruski Airbus u kojem je bilo 224 ljudi letio je iz zračne luke u Šarm al-Šeiku prema St. Petersburgu. Svi su putnici i članovi posade poginuli. Egipatske vlasti su nakon pada zrakoplova tvrdile kako je nemoguće da su ga srušili teroristi. ISIL je pak objavio video za koji su tvrdili da je snimka pada ruskog aviona. 

Kasnije su u svojem časopisu objavili fotografiju bombe kojom su, tvrde, raznijeli zrakoplov. Na fotografiji se vide limenka gaziranog pića i detonator. Amerikanci su počeli tvrditi da je ISIL uz pomoć nekoga u zračnoj luci, vjerojatno nosača prtljage u zrakoplov postavio bombu. Službena istraga još nije dovršena. Najmlađa žrtva bila je Darina Gromova stara samo deset mjeseci.

Potres ubio 9000 ljudi

Potres magnitude 7,8 po Richteru pogodio je 25. travnja Nepal. Poginulo je više od 9000 ljudi, a više od 25.000 ih je ranjeno. To je bila najgora prirodna katastrofa koja je pogodila Nepal od 1934. godine. Stotine tisuća ljudi su ostali bez domova. Nakon tog potresa uslijedilo je još nekoliko njih, a potres koji je uslijedio dan kasnije bio je 6,7 po Richteru. Više od 200 ljudi je ubijeno u potresima koji su uslijedili, a ranjeno je više od 2500 ljudi. 

Potres je zemlju zatresao u 11.56 sati po lokalnom vremenu. Bio je na dubini od 15 kilometara što se smatra "plitkim" i zbog toga je bio posebno razoran. Epicentar je bio 34 kilometara jugoistočno od okruga Lamjung. Potres je trajao oko 50 sekundi. U Nepalu je poginulo više od 8800 ljudi, u Indiji 130, u Kini je poginulo 27 ljudi dok ih se četvero smatra nestalima, a u Bangladešu je poginulo četvero ljudi. Potres je izazvao lavine na Mount Everestu. U njima je poginulo 19 ljudi, a oko 120 ih je ozlijeđeno i nestalo. Uništene su tisuće kuća. Sela u blizini epicentra su uništena.  

Očaj dužnika

Švicarska banka je 15. siječnja objavila kako više neće braniti tečaj švicarskog franka u odnosu na euro. Euro i franak tako su se tada gotovo izjednačili. Toga je dana franak iznosio 7,38 kuna za franak. Riječ je bilo o porastu od čak 15,38 posto. Najviša razina tijekom dana iznosila je 8,89 kuna za franak, ali nakon toga došlo je do smirivanja trgovanja. 

Taj je skok šokirao ljude koji imaju kredite u švicarcima. U Hrvatskoj se tijekom cijele godine tražilo rješenje za dužnike. U rujnu je Sabor s 111 glasova podržao vladin prijedlog rješenja za dužnike u švicarskim francima. Zakon predviđa konverziju kredita iz švicaraca u eure. Konverzije su u međuvremenu već počele no dužnici u francima žalili su se na neke postupke banaka, a za oko 22.000 zaduženih u francima ispada da su nakon konverzija u euro dobili veće rate. 

Namjerno srušio avion u Alpe

Zrakoplov Germanwingsa srušio se 24. ožujka u francuske Alpe. Poginulo je svih 150 putnika i članova posade. Utvrđeno je da je zrakoplov namjerno srušio kopilot Andreas Lubitz (28). Iako istraga oko razloga zbog kojih je srušio avion i dalje traje, nagađalo se da je Andreas Lubitz imao zdravstvenih problema. Navodno psihičkih te se bojao da bi mogao ostati bez pilotske dozvole. Zrakoplov je letio iz Barcelone u Düsseldorf. Među putnicima su bila dva nastavnika i 16 učenika gimnazije iz njemačkog Halterna. Oni su se vraćali s razmjene učenika u Barceloni. Zrakoplov je vozio Patrick Sondenheimer (34), iskusni pilot. On je kratko otišao na zahod i za to se vrijeme Lubitz zaključao u kabinu. Onesposobio je lozinku koju je pilot pokušao unijeti. Očajni Sondenheimer na kraju je pokušao razvaliti vrata pilotske kabine no nije uspio. 

Grčki bankrot

Tijekom ljetnih mjeseci Grčku, ali i svijet "tresla je grčka kriza". Početkom srpnja MMF nije isplatio 1,6 milijardi eura pomoći Grčkoj i Grčka je tehnički gledano bankrotirala. Nekoliko dana su banke u Grčkoj bile zatvorene. Pred bankomatima čekalo se u dugim redovima. No iznos novca koji se smio podići bio je ograničen na 60 eura dnevno. Ljudi su postali očajni, hodali su sa samo nekoliko eura u džepu, neki su se pred bankomatima čak plakali. Police u trgovinama su bile prazne, na benzinskim postajama nestajalo je goriva. 

Nagađalo se da će Grčka možda izaći iz eurozone i cijela Europska unija strahovala je od tog scenarija jer se nije znalo što bi se dogodilo s tečajem eura. Usred krize Grci su održali referendum na kojem su rekli "ne" reformama koje su od njih tražili kreditori. Usprkos toga na kraju su u zamjenu za novac pristali na sve zahtjeve EU-a i MMF-a. Alexis Tsipras, grčki premijer,  je u kolovozu dao ostavku da bi na prijevremenim izborima u rujnu opet pobijedio na izborima. 

Afera dizel

Afera dizel s manipuliranjem na testovima ispušnih plinova snažno je u rujnu ove godine pogodila njemački Volkswagen. Američka agencija za zaštitu okoliša objavila je da su VW-ovi dizelaši imali puno više štetne emisije nego što su sugerirali testovi te da se regulatore može prevariti softverom. 

Kompaniji su naredili da povuče 482.000 vozila, a samo u SAD-u mogle bi ih čekati kazne do najviše 18 milijardi dolara. VW je zbog afere odlučio smijeniti direktora kompanije Martina Winterkorna. Ukupni troškovi njemačke kompanije zbog kazni, sudskih procesa i opoziva vozila, mogli bi biti između 20 i 80 milijardi eura. Nakon prijevare s emisijom štetnih plinova, Volkswagen je objavio i da su na nekim od automobila otkrivena "neobjašnjiva ispuštanja" ugljičnog dioksida.