Ovaj uspješni dvojac ne samo da rastura na fakultetu već provodi svoje slobodno vrijeme pomažući drugima, dijeleći svoje pravne i financijske savjete pod strogom kontrolom odvjetnika i profesora. Uz to je Luka jedan od četvero administratora unutar Klinike te je zadužen za nadziranje dviju grupa sastavljenih od 15 kliničara: Grupe za zaštitu prava pacijenata te Grupe za suzbijanje diskriminacije i zaštitu manjinskih prava u Pravnoj klinici. Luka i Marta vole provoditi svoje slobodno vrijeme putujući i družeći se s prijateljima, a planiraju nastaviti s tim aktivnostima i u mirovini. Kako bi osigurali financijsku sigurnost i u mirovini, odlučili su na vrijeme početi štedjeti i educirati se o mirovinskom sustavu. U serijalu FinTok: GenZ za GenZ otkrijte kako Luka i
Marta postižu svoje financijske ciljeve.
Ja DANAS:
• Moja omiljena knjiga o financijama:
Luka: Broke Millenial autorice Erin Lowry. Knjiga približava važnost upravljanja osobnim financijama mladima i preporučio bih je baš svakom pripadniku generacije Z. Dotiče se tema i izazova vezanih s financijama, koji su nam bliski i poznati te se informacije predstavljaju na jasan i jednostavan način, bez prevelike komplikacije.
Marta: Rich Dad, Poor Dad autora Roberta Kiyosakija. Kao studentica želim stjecati znanje i vještine koji će mi pomoći u postizanju financijskog uspjeha i neovisnosti. Ova knjiga daje mi upravo to te me potiče na kritičko razmišljanje i preispituje tradicionalna uvjerenja o obrazovanju.
• Moj izvor informacija o mirovinskom sustavu
Luka: Osim predavanja na fakultetu moj je izvor internet, podcasti, ali i razgovori s prijateljima, kolegama i
roditeljima.
Marta: Web stranice HZMO-a, REGOS-a i UMFO-a.
• Pravilo '50/30/20' nalaže kako najprije treba odvojiti pola prihoda za neophodne troškove, 30% za želje i slobodne vrijeme, a 20% odvojiti za štednju. Moje pravilo '50/30/20' glasi:
Luka: 50% odvajam za uobičajene troškove života – režijski troškove i hranu. Za putovanja, gadgete i
izlaske odvojio bih 30%, a ostatak stavljam sa strane!
Marta: 50% hrana, režije, troškovi studiranja, 30% putovanja, 20% štednja.
Ja NA PRVOM POSLU:
• Prvim zaposlenjem ući ću u prvi i drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja. Mirovinski fond u koji će se uplaćivati 5% mojih prihoda planiram izabrati ovako:
Luka: Svakako ću se informirati koji fondovi postoje na tržištu i koji nude najpovoljnije uvjete za mlade imajući na umu da je, zapravo, riječ o dugoročnom ulaganju.
Marta: O različitim mirovinskim fondovima informirat ću se na njihovim web stranicama i izabrati fond koji najviše odgovara mojim prioritetima.
Ja NA ZADATKU
• Kako bih ostvario/ostvarila maksimalni državni poticaj za ulaganje u dobrovoljni mirovinski stup od 99,54 EUR godišnje, svaki mjesec trebam uplatiti 55,35 EUR mjesečno. Njih svaki mjesec uštedim ovako:
Luka: Dosljedno provodim pravilo '50/30/20' uz što manje odstupanja. Svaki mjesec pokušavam pratiti na što trošim novce i je li mi to sve zaista neophodno i potrebno!
Marta: Unaprijed planiram financijske izdatke za svaki mjesec te vodim tablicu potrošnje.
Ja ZA 20 GODINA
• Znam da prinose na mirovinsku štednju treba promatrati dugoročno. S obzirom na to da ću štedjeti za mirovinu nekoliko desetljeća tijekom kojih su uobičajeni povoljni i nepovoljni gospodarski ciklusi, o prinosima se planiram informirati ovako
Luka: O prinosima se planiram informirati uvidom u svoj osobni račun u odabranom mirovinskom fondu
nakon što se zaposlim.
Marta: Pratit ću kretanje indeksa na mobilnim aplikacijama na burzama kako bih dobila dojam o općim kretanjima na tržištu kapitala, a o specifičnim ću se prinosima informirati na web stranicama mirovinskih fondova prije nego što se zaposlim.
• Poželim li promijeniti kategoriju mirovinskog fonda, učinit ću to ovako:
Luka: Ako poželim promijeniti mirovinski fond jer nisam zadovoljan prinosima, učinit ću to online unutar sustava e-Građani. Obvezni mirovinski fond mogu promijeniti svakih 15 dana. A kako sam se informirao, kategoriju fonda (A, B ili C) mogu promijeniti jednom godišnje u kalendarskom mjesecu rođenja.
Marta: Kategoriju mirovinskog fonda promijenit ću u poslovnici FINA-e na šalteru REGOS-a.
• Kategorije mirovinskih fondova objasnili bismo kolegi studentu ovako:
Luka i Marta: Postoje 3 kategorije (A, B, C) poredane po rizičnosti; u prvu kategoriju idu najmlađe osobe i ona je najrizičnija te donosi najviši prinos. Kategorija A namijenjena je mladima jer se kod njih očekuju prinosi tijekom dugoročnog razdoblja. Određeni postotak iz te kategorije ulaže se i u obveznice Republike Hrvatske, što pridonosi i boljem gospodarskom razvoju države. U srednju idu osobe na sredini radnog staža, a u treću, najmanje rizičnu i s najmanjim prinosom osobe na kraju radnog staža.
Ja ZA 40 GODINA
• Prvo što ću si priuštiti kada ostvarim pravo na mirovinu iz prvog, drugog i trećeg stupa:
Luka: Putovanje u Toscanu!
Marta: Putovanje... Bilo gdje!
• Mirovinu provodim ovako:
Luka: Putujući po Europi – Italija, Portugal, Španjolska...
Marta: Baveći se hobijima kojima se nisam stigla posvetiti tijekom radnog vijeka
PITAM STRUČNJAKA
Odgovara Luka Grubišić, redoviti profesor na Matematičkom odsjeku PMF-a
Luka: Je li prerano početi razmišljati o mirovini i prije prvog “pravog” zaposlenja?
Grubišić: Iako se može činiti da je mirovina daleka budućnost, početak planiranja mirovine u ranoj fazi života omogućava duži vremenski okvir za štednju i ulaganje. Takvim se pristupom osigurava i dodatni element financijske otpornosti. S razvojem navika aktivnog upravljanja financijama nikada nije prerano početi jer koliko god to dosadno zvuči, vrijeme je kategorija koju sigurno ne
možemo nadoknaditi. Rano planiranje mirovinske štednje također omogućava procjenu financijskih ciljeva i potreba te ostavlja vremenski okvir za prilagodbe i korekcije strategije, ako je potrebno. Na takav način pojedinac može kontrolirati financijski utjecaj promjena u karijeri, zaposlenju ili općim životnim ciljevima te se pravodobno prilagoditi novim okolnostima. Reći da kupujete stan za dijete i prije njegova ili njezina prvog zaposlenja nije neuobičajeno. Investicija u dobrovoljni mirovinski fond u ovom kontekstu samo je drugi oblik dugoročne štednje.
Marta: Koliki postotak odvajanja od plaće za treći stup preporučujete mladima?
Grubišić: U Hrvatskom mirovinskom sustavu zaposlenici obavezno izdvajaju 15% za štednju u prvom mirovinskom stupu i 5% za štednju u drugom (obaveznom) mirovinskom stupu. Neki od izračuna koje možemo vidjeti na stranicama Hanfe indiciraju da bi za uplate u drugi mirovinski stup bilo dobro da porastu na 8% - 10%. Ova diskrepancija u relativnim brojevima upravo pokazuje kako bi se uplate za treći mirovinski stup mogle koristiti za individualnu financijsku optimizaciju. Naravno, relativni brojevi ne osiguravaju nužno željenu fizičku isplatu rate mirovine, a i navedeno predstavlja samo grube indikacije. Točan postotak ulaganja zato u
bitnome ovisi o financijskoj situaciji i ciljevima pojedinca. Mladi ljudi imaju prednost dugog vremenskog razdoblja do mirovine, što im omogućava iskorištavanje prednosti dugoročnog rasta ekonomije. Veći postotak odvajanja omogućava veću akumulaciju sredstava za mirovinu, dok manji postotak može osloboditi više sredstava za trenutne potrebe. Važno je pronaći ravnotežu između štednje za mirovinu i ostalih financijskih ciljeva. U donošenju se ovakvih odluka zbog toga preporučuje konzultacija s financijskim savjetnikom kako bi se odluke o dugoročnom ulaganju donosile racionalno i nepristrano.-