Na velikoj svečanosti u zgradi zagrebačkog Sveučilišta u četvrtak su dodijeljene Rektorove nagrade za akademsku godinu 2023/2024. Nagrađeno je 110 radova studentica i studenata s gotovo svih fakulteta, a među radovima je bilo zaista sjajnih primjera znanstvenog rada.

- To je otkrivanje, stvaranje, ali i spoznaja onoga što jesmo i onoga što možemo postati, kao pojedinci i kao društvo. Izradom rada za Rektorovu nagradu studenti zakoračuju u akademski svijet u kojem su jedine granice, granice spoznaje, a studenti ih mogu širiti i pomicati stjecanjem znanja na Sveučilištu u Zagrebu - poručio je na dodjeli rektor Stjepan Lakušić.

Foto: unizg

'Češće biraju muški rod'

Jedan od dobitnika koji svojim znanstvenim radom širi granice je i Tin Dukanović (21), student prve godine diplomskog studija logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Nagradu je dobio za rad "Karakteristike jezika rodno nebinarnih govornika hrvatskog jezika". Teme o problematici nebinarnih osoba nisu neuobičajene u našoj akademskoj zajednici, ali nisu ni česte. Posebno ne kad su u pitanju Rektorove nagrade. Stoga smo s Tinom porazgovarali o njegovom radu.

- Bavio sam se opisivanjem trenutnog stanja na terenu, načina na koji nebinarne osobe u Hrvatskoj govore, odnosno kako hrvatski jezik prilagođavaju svome rodnom identitetu, koji od njih zahtijeva da što više izbjegavaju rod u govoru kad pričaju o sebi - kazao nam je.

Tin je intervjuirao 12 rodno nebinarnih osoba i došao je do vrlo zanimljivih odgovora i zaključaka.

- Nije svakoj nebinarnoj osobi bitno da izbjegavaju rod. Bilo mi je iznenađujuće da je jedna trećina mojih ispitanika izjavila da smatraju kako im je muški rod rodno neutralniji od ženskog i nemaju toliki problem da upotrebljavaju imenice u muškom robu, samo zato što ga percipiraju kao neutralniji. To je pomalo problematično jer je poanta modernog feminizma da se odmaknemo od ideje da je muški rod sveobuhvatan i neutralan - ističe.

'Hrvatski jezik je bogat'

- Ono što mi je bilo jako zanimljivo je što sam uspio pronaći da rodbno nebinarne osobe jako uspješno uspjevaju izbjegavati rod, tako što primjerice imenice pretvaraju u glagole. Umjesto da kaže "ja sam student logopedije", reći će da studira logopediju. A u glagolima ima puno više tehnika prilagodbe. To je i prednost hrvatskog jezika koji je jako bogat i fleksibilan. Tako se glagolima može u gotovo u potpunosti izbjeći korištenje roda u govoru. Posebno u prošlom vremenu, imamo pomalo arhaičan aorist i imperfekt. Ti oblici su postali izrazito popularni među rodno nebinarnim osobama - otkriva nam Tin.

Primijetio je i da budućnost prebacuju u sadašnjost. Koristi se i pasiv, "Ja sam razbio čašu", već "čaša se razbila". Ipak, u administraciji i dalje uglavnom nemaju mogućnosti izbora osim ženskog i muškog roda. Tin kaže kako se mali pomaci vide na području znanosti i akademije, no isto tako smatra da ipak nismo toliko zaostali koliko se to voli predstavljati.

Trebaju prilagoditi glas

- Ne mislim da je ovdje sve tako crno. Ako pogledamo zemlje u koje se ugledamo kao napredne, primjerice, Njemačka je tek 2017. ili 2018. u zakon uvela treći rod, diverse, koji uključuje sve rodove koji se ne uklapaju u muški ili ženski. To je još samo jedna u nizu realnosti rodno nebinarnih osoba koje su se jednostavno prilagodile okolnostima - dodaje.

Još jedna problematika transrodnih osoba u Hrvatskoj je nedostatak logopeda, dalje nam otkriva Tin.

- Kod nas i inače ima jako malo logopeda, a meni bio jedan od motivatora da upišem logopediju. U srednjoj školi sam upoznao puno trans osoba i sve su mi rekle da je u Hrvatskoj jako teško tranzicionirati - jedan od problema je što nema logopeda koji bi se bavio njihovim potrebama. Iako se to nama ne čini jako očito, trans osobe moraju prilagoditi svoj glas ako žele "proći" kao osobe roda kojim se identificiraju. Primjerice, trans muškarci (osobe koje su rođene kao žene a postale su muškarci), kod njih je malo lakša situacija jer testosteron koji uzimaju prirodno im zadebljava glasnice i automatski im se spušta glas. No to ne vrijedi za trans žene, i to je primarna populacija s kojom logopedi rade što se tiče trans osoba. Tu ima jako puno posla i ima puno terapijskih pristupa koji su u SAD-u osmišljeni i efikasni su. No u Hrvatskoj se time bave otprilike tri logopedinje. U Zagrebu tri, jedna u Rijeci i nigdje više. Netko će se time baviti iz nužde, ali samo četiri osobe to zanima. I to je vleiki manjak - ističe Tin kojeg u logopediji općenito zanima glas, pa želi iskoristiti taj svoj interes kako bi pomogao trans osobama.

'Mladi su sve otvoreniji'

Tin je i zamjenik predsjednice Studentskog zbora na svome fakultetu. Ističe kako mladima jako nedostaje edukacije o spolnom odgoju, te da informacije uglavnom dobivaju putem društvenih mreža i osobnim iskustvima. A to je loše, smatra. Ipak, stvari se popravljaju, i GONG-ova istraživanja među maturantima pokazuju kako su sve otvoreniji. Isto tako, smatra kako na sveučilištu nedostaje pravobranitelj, ili ured koji bi se bavio pravima transrodnih i queer studenata.

- Nigdje nije raj na zemlji, a ja osobno smatram da nije Hrvatska tako zaostala kako si mi to zamišljamo. Ja mislim da je to tako jer smo mi jako pesimističan narod i volimo se bombardirati crnim vijestima. Ja sam jako optimističan - moja generacija je bila prva u kojoj je više od 50% ispitanika reklo da im je ok da se osobe istog spola vjenčaju. Oko 30% je reklo da podržavaju trans osobe. Nadam se da će i taj postotak rasti. To je za mene jako velika stvar. Nadam se da ćemo kroz sljedeće četiri godine vidjeti i da će se podrška trans osobama povećati - kaže Tin koji je jako ponosan na svoju Rektorovu nagradu.

- Mislim da je ovo iskorak akademske zajednice prema zajednici transrodnih osoba. Nisam bio optimističan da ću za ovu temu dobiti Rektorovu nagradu, mogao sam napisati najbolji rad na svijetu. Bilo mi je veliko olakšanje i podiglo mi je optimizam da trenutno vodstvo sveučilišta jest otvorenije i da je ovo pozitivna naznaka za queer studente u Zagrebu - zaključuje.