Australski pisac Richard Flanagan, koji je stigao u Zagreb na Festival svjetske književnosti gostuje u studiju 24sata.
Nisam želio pisati propagandu nego književnost. Zato sam pokušao prikazati da je svaki čovjek u sebi ima kapacitet i za dobro i za zlo.
Rekao je to u nedjelju za 24sata australski nagrađivani književnik Richard Flanagan govoreći o svom romanu Uskim putom duboko na sjever. Roman je pisao 12 godina, a priznaje kako mu je bilo teško govoriti o stradavanju australskih zarobljenika na izgradnji željeznice između Sijama i Burme 1942. i 1943. godine upravo zato što je ondje kao ratni zarobljenik radio i njegov otac. Od oko 300.000 robova bilo je 9.000 Australaca, a Flanaganov otac preživio je taj užas. Obitelj je stoga svakodnevno živjela problematiku, osobito kroz sitne opsesije i čudne navike bivšeg zarobljenika. Flanagan priča kako mu je otac bio opsjednut lokotima, a patio je i od klaustrofobije.
- Izbjegavao sam napisati ovaj roman. Postao sam uvjeren da ako ga ne napišem, nikad neću napisati ništa drugo. Također, shvatio sam da ako ne napišem roman prije očeve smrti, ne bih ga nikad napisao - objašnjava Flanagan.
Uskim putom duboko na sjever njegov je šesti roman. Objavio ga je 2013. godine, a već sljedeće je dobio nagradu Man Booker.
- Bilo mi je važno da u romanu ne pišem samo o žrtvama, o Australcima koji su bili robovi, onda bih bio kriv za pretpostavku da su samo žrtve ljudi, a da su tlačitelji Japanci manje od ljudi, da su čudovišta - rekao je i dodao da je jednaka reprezentacija važna, inače se radi o propagandi i potiče laž koja vodi do najvećih zločina poput Holokausta.
- Te ideje ne počinju s prvom bačenom bombom ili prvim odrubljivanjem glave. One počinju desetljećima prije s intelektualcima koje šire ideju da su neki ljudi 'manje ljudi od drugih' - rekao je i istaknuo kako se takve ideje mogu čuti u Europi, Americi i Australiji.
- Htio sam pokazati da su svi ljudi i da u sebi nose jednak potencijal za dobro i zlo.
U Zagreb je iz Australije stigao kako bi sudjelovao na šestom Festivalu svjetske književnosti koji je počeo u nedjelju u Zagrebu i Splitu istovremeno, a završava 8. rujna. Flanagan će se sa zagrebačkom publikom družiti u ponedjeljak u 19.30 u Kinu Europa, a organizatori su pripremili raskošan program.
- Potvrđen nam je već dolazak stotinjak gostiju - rekao je Seid Serdarević, čelni čovjek Frakture, organizatora festivala.
Richard Flanagan rođen je u Longfordu u Tasmaniji 1961., a na Worcester Collegeu u Oxfordu magistrirao je književnost i povijest. Njegova su prva djela publicistička, a među njima se ističe rad na biografiji “najvećeg australskog prevaranta” Johna Friedricha koju je pisao kako bi namaknuo novac za svoj prvi roman, Death of a River Guide (1994.). Drugi roman The Sound of One Hand Clapping (1997.), koji se bavi sudbinama slovenskih imigranata u Australiji, ubrzo je postao bestseler te se samo u Australiji prodao u više od 150 tisuća primjeraka. Istoimeni film, za koji je Flanagan napisao scenarij i režirao ga, nominiran je za Zlatnog medvjeda na Berlinskom filmskom festivalu 1998. Njegova iduća djela, Gouldova knjiga riba: roman u dvanaest riba (Gould’s Book of Fish, 2001., hrvatsko izdanje 2004.), The Unknown Terrorist (2006.) i Wanting (2008.), uz izvrsne kritike dobila su i više nagrada. Uskim putom duboko na sjever (The Narrow Road to the Deep North) njegov je šesti roman, objavljen 2013. i dobitnik nagrade Booker 2014.
Uz književnost, Flanagan piše kritičke članke i eseje za australski i međunarodni tisak, a bio je i jedan od scenarista filma Australija Baza Luhrmanna. Živi u Hobartu u Tasmaniji sa suprugom Majdom Smolej i tri kćeri.