Nacionalne ispite pisalo je 40.700 učenika osmih razreda i 37.007 učenika četvrtih razreda osnovne škole. Riječ je o ispitima za koje se učenici ne pripremaju, ne ulaze im u zaključnu ocjenu niti utječu na upis u srednju školu. Međutim, rezultat će biti unesen pod bilješku u e-Dnevniku, iskazan brojem bodova i odgovarajućim postotkom. Osmaši su kroz tri tjedna u ožujku pisali ispite iz osam predmeta, a četvrtaši iz tri predmeta: hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva. 

- Informaciju o rezultatima dobit će učenici, roditelji, ravnatelji škola i učitelji. Za dva tjedna ćemo objaviti rezultate po županijama i gradovima, ali nećemo objavljivati rang škola po znanju jer to ne doprinosi ničemu. Ovo ej sve u cilju standardiziranju obrazovnog sustava. Hrvatska nije jedinstvena u ovome, isti način monitoringa imaju Austrija, Francuska, Slovenija, Njemačka, Italija, Švicarska i Japan. Apsorbirali smo i individualni pristup učenicima, prilagodili smo i ispite onima kojima je to trebalo: veći font, prilagodba sadržaja, pisanje uz pomoćnika. Preveli smo uspite i na jezike manjina. Imamo 14 inačica ispitne prilagodbe i 24 inačice prevedenih ispita na jezik i pisma manjina. U 2.444 razreda su se pisali ispiti, a dvije do tri tisuće učenika nije pisalo ispite iz opravdanih zdravstvenih razloga - rekao je Filipić. 

Škole će dobiti rezultate u utorak i srijedu, a iste dane će ih roditelji moći vidjeti u e-Dnevniku. 

- Što se tiče hrvatskog jezika, u četvrtom osnovne, prosječna riješenost je 53 posto, od čega 4 posto učenika nije zadovoljio osnovu, a osam posto je riješilo natprosječno. Prazan ispit je predalo 35 učenika, što je vrlo visoka razina ozbiljnosti pisanog zadatka. Ispod osnovne razine matematiku je riješilo ispod jedan posto učenika koji su pristupili, a postotak riješenosti je 62 posto. Osmaša je bilo nešto manje od 41.000 učenika. Na hrvatski jezik je izašlo oko 38 tisuća učenika, a za ostale predmete je izlaznost oko 37.000. Nema bitne razlike između ispita koji su pisani u prve i posljednje dane. Motivacija i ozbiljnost učenika nije manjkala. Najmanje učenika je iz francuskog jezika, njih 74. Engleski jezik je pisalo oko 37.000 učenika. Idealni postotak riješenosti ispita bi po Gaussovoj krivulji bio 50 posto riješenosti ispita. U stvarnosti, u osmim razredima, postotak riješenosti ispita iz hrvatskog jezika riješilo je 56 posto učenika, od čega je tek jedan posto nedovoljno, a šest posto odlično. Od 38.000 ispita iz pisanog zadatka, tek 86 je predalo prazan papir. Prosječna riješenost matematike je 48 posto, što je vrlo blizu cilju. Tek je 4 posto nedovoljnih, najviše je ocjena dobar - preko 30 posto, a odličnih je sedam posto. Riješenost ispita iz engleskog jezika je 58 posto, od čega je oko četiri posto nedovoljnih i osam posto odličnih, dakle riječ je o srednje teškom ispitu. Njemački jezik je gotovo idealan: 47 posto riješenosti, najviše dobrih i 5,1 odličnih ocjena. Povijest je blizu idealnog, 46 posto prosječne riješenosti, nedovoljno oko tri posto i četiri posto odličnih ocjena. Geografija ima 54 posto riješenosti, s 2 posto nedovoljnih i oko šest posto odličnih. Biologija ima 47 posto riješenosti, 1.9 posto nedovoljnih i 4.3 posto odličnih. Kemija je bila nešto lakša, pa je riješenost ispita 57 posto. Tu imamo čak 17 posto odličnih i nedovoljnih 1,3 posto. Fizika ima 43 posto riješenosti, ona je nešto teža. Tu imamo 18,1 posto nedovoljnih i 9,4 odličnih - rekao je Filipić i dodao da bi ispit iz fizike trebao biti u budućnosti nešto lakši, a kemija nešto teža. 

Što se tiče pisanog zadatka, tu učenici trebaju napisati najmanje 200 riječi da bi se uopće bodovao zadatak, međutim neki su ipak predali prazan papir. 

- Na temelju rezultata, osmaši će dobiti i neke smjernice za put kojim bi mogli krenuti u srednju školu, ali to ne znači da trebaju ići u matematičku gimnaziju ako im ne idu jezici. Napravit ćemo i analizu na temelju ovih rezultata kako bi se mogle kreirati bolje reforme - rekao je Filipić i dodao da postignuća stručnih skupina koje su radile ispite ocjenjuje sa vrlo dobrim. 

- Za dva do tri tjedna ćete moći usporediti koje su županije i gradovi iznad ili ispod nacionalnog prosjeka - rekao je Filipić. 

Učenike ne može ocijeniti jer ih nema s čim usporediti. Međutim, smatra da je uspjeh što su ispiti dobro balansirani pa je u svakom predmetu postotak riješenosti oko 50 posto. 

- Svaki učenik će od sutra moći vidjeti gdje je u odnosu na nacionalni prosjek, kao što će se moći i vidjeti razlika između učitelja u smislu kakve rezultate imaju učenici koje uče pojedini učitelji i učiteljice - rekao je Filipić. 

Nacionalni ispiti još nisu dio kriterija za upis u srednje škole, osim u nekolicini zagrebačkih gimnazija. O tome hoće li to postati dio uvjeta za upis, odlučit će Ministarstvo znanosti i obrazovanja. 

Iduće godine, nacionalni ispiti će se održavati u ožujku, ali će s dva ispita prijeći u travanj jer je iduća školska godina malo kraća. 

Sindikat protiv Nacionalnih ispita

Ovi ispiti su bili i kontroverza između sindikata Preporod i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje. Kad su se provodili u ožujku ove godine, Preporod je izdao oštro priopćenje. 

- Nacionalni ispiti koji su se jučer započeli provoditi u osnovnim školama–besmislena su i višestruko štetna aktivnost. Besmislena jer nitko ne zna odgovoriti na pitanje koji je smisao akcije koja ravnateljima zadaje organizacijske muke, učenike nepotrebno plaši, njihove roditelje bezrazložno brine, a učitelje svojski ljuti. Sve će to stajati više milijuna eura koji su se mogli puno smislenije potrošiti. Još se jednom pokazalo kako je aktualna prosvjetna vlast umješna u trošenju novca koji nema na ono bez čega se moglo i što školstvu ne donosi ništa dobra - napisao je predsjednik Preporoda Željko Stipić.

Ravnatelj NCVVO - a, Vinko Filipović, tad mu je odgovorio da iznosi neistine.

- Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije imala standardizirano vanjsko vrednovanje učeničkih postignuća na kraju završnog ciklusa osnovnoškolskog obrazovanja (četvrti i osmi razred). Ispiti će poslužiti učenicima i roditeljima da temeljem standardiziranog ispita, koji je vrednovan od neutralnog i objektivnog ocjenjivača, usporede svoje rezultate u odnosu na prosjek škola ili u odnosu na nacionalni prosjek. Također, škole će moći vidjeti gdje se nalaze u odnosu na prosjek osnivača ili prosjek države. Nijedna ozbiljna promjena u obrazovanju ne bi se smjela donositi bez snimke stanja, a osobito kad je u pitanju promjena predmetnih kurikula - rekao je Filipović.

Učenici su ispite pisali u svojim učionicama, a vrijedila su pravila kao i na državnoj maturi: nema mobitela ni drugih elektroničkih uređaja. Dani kad su se nacionalni ispiti pisali su bili redoviti nastavni dani, međutim NCVVO je školama preporučio da ne organiziraju taj dan druge aktivnosti, niti da učenici koji su pisali nacionalne ispite, pišu redovne ispite ili usmeno odgovaraju. 

- Što se tiče neke razine napetosti kod osmaša, moj osoban stav jest da i ne doživljavaju to posebno stresno. Svjesni su činjenice da im rezultat ne ulazi u prosjek ocjene i da im neće utjecati na upis željene srednje škole pa je dio njih čak vrlo ležeran. Prvi tjedan u kojem se pišu testovi iz hrvatskog i engleskog jezika čak prođe u redu, ali kako vrijeme odmiče, sve nam je teže zadržati ih na samim ispitima. Dio učenika čak ne pokazuje volju da uopće nešto napišu, ostave prazno, motivacija im je slaba. Učitelj je tu da ih pokuša aktivirati, ali zaista osjetimo taj manjak motivacije - rekla je za 24 sata Katarina Zelić, ravnateljica OŠ Brda iz Splita koja broji 400 učenika, od kojih je 60 osmaša u tri razredna odjeljenja. 

Slično su nam rekli i ravnatelji u drugim hrvatskim školama. Dio učenika jednostavno predaje prazne testove. U pojedinim školama bilježi se i veći broj izostanaka nego što je to prosjek. Neki roditelji su i sami prijavili da su im djeca bolesna. Ravnateljica Zelić kaže kako oni takvih situacija nisu imali. Učenici četvrtih razreda lijepo su to odradili sa svojim učiteljicama, jer su u dobi kada takav zadatak još prihvaćaju kao obvezu, govori ravnateljica.