Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u petak je objavio analizu rezultata nacionalnih ispita koje su u prošloj školskoj godini pisali učenici 4. i 8. razreda svih osnovnih škola u Hrvatskoj.
Kao što su to pokazali prvi rezultati, ni ovi koji su obuhvatili analizu po gradovima i županijama, nisu baš zadovoljavajući. Većina učenika, posebno ako se gledaju rezultati osmaša, testove je napisala ispod nacionalnog prosjeka riješenosti, od oko 50 posto. Gledajući ukupno, Grad Zagreb (koji je analiziran i kao grad i kao županija), ima najbolje rezultate. Ipak, kad se gledaju pojedinačni rezultati, Zagreb uglavnom nije prvi, iako jest među prvima.
Četvrtaši iz Labina najbolji
Primjerice, kad se gleda analiza po gradovima, ispite iz hrvatskog jezika u 4. razredu najbolje su riješili učenici škola u Labinu, potom Varaždinu, Dubrovniku i Splitu. Tek onda ide Zagreb. Matematiku u 4. razredu najbolje su riješili učenici Varaždina, potom Labina, Dubrovnika, Splita i Zagreba. Prirodu i društvo, s visokih 70 posto riješenosti, najbolje su napisali opet učenici Labina, potom Koprivnice, Varaždina, Čakovca i Garešnice.
- Oni koji su postigli rezultate iznad nacionalnog prosjeka mogu biti ponosni, jer su unatoč smanjenom riziku (testovi se ne ocjenjuju, op. a.) postigli dobre rezultate. Isto tako, oni koji su ispod nacionalnog prosjeka ne trebaju se tješiti smanjenom motivacijom učenika, jer su svi pisali pod istim uvjetima - poručio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Njegovom odlukom, iako se to kosi s idejom transparentnog statističkog prikaza, nisu objavljeni rezultati tri najlošija gradova i županija. Pa tako za četvrte razrede najlošije rezultate imaju Đurđevac, Gospić i Grubišno polje. No koliko su loši, to će znati samo škole i osnivači koji će dobiti rezultate za svoje učenike.
Ipak, kako je potvrdio ni oni najlošiji nisu ispod 40 do 42 posto nacionalnog prosjeka, što znači da su odstupanja relativno mala.
Osmaši solidni
I dok su četvrtaši po riješenosti svi imali više od 50 posto riješenosti, osmaši su po gradovima pokazali malo slabije rezultate, no polovica svih učenika je testove riješila iznad prosjeka riješenosti. Filipović je objasnio i zašto oni pišu ispite iz čak osam predmeta.
- To relevantni predmeti za upis srednjih škola, obavezni i izborni predmeti u većini škola - kazao je.
Kad se gleda po gradovima, iznadprosječno je u većini županija riješen samo engleski jezik, što se poklapa i s rezultatima državnih matura. Hrvatski jezik su iznad prosjeka od 56,2 posto riješili Krapina, Zagreb, Dubrovnik, Čakovec i Split. Najlošiji su Umag, Virovitica i Vrbovec.
Matematiku su najbolje riješili učenici u Zagrebu, Splitu i Krapini. Ukupno, osmaši iz Krapine, Zagreba i Dubrovnika pokazali su najbolje rezultate, a najlošije Bjelovar, Grubišno polje i Virovitica.
Među županijama dominira Zagreb
Kad se gledaju rezultati po županijama, Grad Zagreb ima bolje rezultate u gotovo svim predmetima i svim razredima. Varaždinska županija najbolja je u prirodi i društvu u 4. razredu, a ukupno su među najboljima još i Dubrovačko-neretvanska i Krapinsko-zagorska županijama. Među 4. razredima najlošije su Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Posavsko-slavonska županija.
Kod osmaša, kad se gledaju županije, rezultati su puno lošiji nego po gradovima. Iznad nacionalnog prosjeka po svakome predmetu nema više od tri-četiri županije. Grad Zagreb je opet najbolji, a dobro su testove riješili i učenici u Dubrovačko-neretvanskoj, Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji. IZ fizike, primjerice, nacionalni prosjek od 43,3 posto prešao je samo Grad Zagreb. Među najlošijim županijama su Ličko-senjska, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija.
Na pitanje koliko utjecaja na rezultate ima činjenica da neke županije, poput Ličko-senjske, imaju ponajmanji broj učenika u državi, Filipović je kazao kako statistički to ne igra nikakvu ulogu. Jednako tako, na rezultate nije utjecalo ni to što dio učenika nije izlazio na ispite jer se ne ocjenjuju.
- Rezultati su relevantni po pitanju reprezentativnosti, bez obzira na izlaznost i broj učenika pojedine županije. Broj učenika ne odstupa od redovitog broja učenika tijekom godina, niti od broja učenika koji su pristupili prošle godine. Nema odstupanja u odnosu na broj učenika na prvome i zadnjem ispitu - zaključio je.
Glavno pitanje i dalje ostaje: Zašto naši učenici na nacionalnim ispitima masovno pokazuju ispodprosječno znanje?