U dnevnu respiratornu bolnicu na Srebrnjaku u srijedu je do 14 sati došao samo jedan “mali” pacijent. Doslovno. Na dan ih u pravilu dođe svega nekoliko. Više je medicinskih sestara nego djece.

Doznajemo to od zaposlenika bolnice koji nam potvrđuju da je jednako pusto u njihovoj dnevnoj bolnici bilo posljednja dva-tri mjeseca. A radi se o najvećoj dnevnoj bolnici u Hrvatskoj takve vrste. 

Usporedbe radi, ranije bi u isto vrijeme dolazilo i 50-ak djece na dan. Istina, manje djece dolazi zbog straha roditelja od korone, stiglo je i ljeto, ali jednako pusto bilo je u proljetnim mjesecima kad je najviše respiratornih bolesti pa je i najviše bolesne djece. Dobro upućeni zaposlenici bolnice tvrde - ovo nije slučajno.

Također, od 15-ak apartmana za roditelje, koji bi ostajali uz djecu na bolničkom liječenju, sada su  ostala samo tri. Doznajemo da se u neke apartmane uselila administracija, a proteklih mjeseci zaposleno je petero novih radnika na tim poslovima. 

Uz to, pedijatri primarne zdravstvene zaštite više ne mogu na Srebrnjak naručiti nove pacijente, poslati ih iz ambulante u bolnicu. U bolnicu sada mogu jedino “stari” pacijenti.

Ukidaju se i pojedine ambulante, kao što je Ambulanta za kašalj, koja je djelovala kao protočna točka bolnice u koju se slijevalo mnogo djece s istim simptomom i koja bi tamo brzo dobila pomoć. Sve to potvrđuje nam više liječnika iz bolnice.

Sada nekoliko ljudi iz bolnice s kojima smo razgovarali potpuno je uvjereno: “Bolnicu ruše iznutra, do jeseni će imati argumente da nam pacijenti više ne dolaze i da bolnica više nikome ne treba. Žele je ugasiti i već se zna koje bi se privatne poliklinike trebale useliti u zgradu”.

To nam potvrđuju i ljudi izvan bolnice, da postoji već set imena ljudi koji žele svoje privatne prakse useliti u zgradu bolnice Srebrnjak.

U međuvremenu je izabran novi ravnatelj bolnice, dr. Ivo Dumić Čule (31), koji bi funkciju trebao preuzeti idući tjedan i zasad se ne oglašava. Posao bi trebao preuzeti idući tjedan.

Dosadašnja v.d. ravnateljica dr. Ivana Đerek Dubravčić odgovorila nam je na nekoliko pitanja, pa i na to zašto se smanjio broj apartmana za roditelje.

- Bolnica je u potresu pretrpjela značajna oštećenja koja su ugrožavala sigurnost zaposlenika i pacijenata te koja je slijedom toga prije ponovne upotrebe bilo potrebno sanirati. Bolnica u ovom trenutku zdravstvenu zaštitu pruža djelomično smanjenim kapacitetom jer svi postupci popravaka i sanacije nisu završeni. Raspoloživi kapaciteti zadovoljavaju prosječnu aktivnost bolnice u ljetnim mjesecima - odgovorila je dr. Đerek Dubravčić.

Naknadno smo pitali koliko je bilo apartmana u bolnici ranije, a koliko je sad. Odgovorila je:

- Suprotno dosadašnjoj praksi, bolesničke sobe nisu apartmani te se smještaj roditelja uz dijete u takvu sobu ne može smatrati apartmanskim smještajem, stoga mi je teško odgovoriti koliko je apartmana bilo prije. Roditelji naših pacijenata su naši suradnici u oporavku djeteta stoga nam je njihova prisutnost izuzetno važna i vrlo često neophodna. U tom kontekstu nastojimo roditeljima, neovisno o dobi njihovog djeteta, omogućiti da budu uz svoje dijete sukladno raspoloživim smještajnim kapacitetima. 

Doznali smo ipak da se radi o svega tri apartmana za roditelje koji se i dalje koriste. Na naše pitanje u što su se prenamijenili ostali apartmani, odgovorila je kako su "prenamjene izvršene sukladno potrebama poslovanja bolnice". Upućeni u rad bolnice kažu da je u dio soba useljenja administracija. 

No dr. Đerek Dubravčić ustrajna je u tome da sadašnji kapaciteti zadovoljavaju aktivnosti bolnice tijekom ljeta. 

Pitali smo i je li istina da im se smanjio broj pacijenata te je potvrdila da se bolnica više ne prima narudžbe pedijatara iz primarne zaštite. Opravdava to ljetom. 

- Naručivanje primarne zdravstvene zaštite i prethodnih godina bilo je privremeno stopirano za ljetne mjesece, zbog godišnjih odmora i smanjenog broja ambulanti - odgovorila je. 

Dala je i brojeve koji potvrđuju da bolnica ima manje pacijenata nego ranije. 

- Tijekom lipnja ostvarili smo 75% prošlogodišnje realizacije ambulantnih posjeta i 69% prošlogodišnje realizacije bolničkih otpusta. Najevidentnije odstupanje vidljivo je na broju pacijenata kroz hitnu ambulantu gdje smo imali realizaciji od 29% u odnosu na prošlu godinu, što se može povezati sa smanjenim boravkom djece u školama i vrtićima. U kontekstu trenutne epidemiološke situacije i evidentno smanjene potražnje za hitnim uslugama realizacija pružene zdravstvene zaštite je u prihvatljivim okvirima - navodi u svom odgovoru. 

Dakle to što ima manje pacijenata, što se djeca više ne mogu naručivati iz ambulanti, v.d. ravnateljica pravda potresom, kovidom i ljetom. Pitali smo za komentar i dr. Nogalo, koji se slaže da se bolnica ruši iznutra.

- Ukida se čitav niz djelatnosti bolnice, ljudima se ne dozvoljava da rade, gomilaju se liste čekanja - govori nam. 

Prije smjene on je bio najdugovječniji ravnatelj neke bolnice, za njegova mandata Srebrnjak je od stacionara prerastao u centar izvrsnosti koji je dobio natječaj od 60 milijuna eura za izgradnju translacijskog centra. Postavljanjem novog ravnatelja, shvatio je to kao pokušaj uzimanja projekta na kojem je on radio sa svojim suradnicima desetak godina.

- Novi ravnatelj dolazi na tuđu priču i tuđe potpise. Dolazi kao specijalizant radiologije koji ne smije samostalno izdati nalaz bez potpisa svog mentora. On nije vodio niti jedan odjel bolnice, a vodio bi ovakav projekt - komentira dr. Nogalo koji vidi dolazak mladog kolege kao i svojevrsno otimanje intelektualnog djela.

S obzirom da novi ravnatelj dr. Ivo Dumić Ćule dolazi i s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, dr. Nogalo više puta istaknuo je da u tome vidi pokušaj da fakultet preuzme projekt translacijskog centra jer su i sami svojedobno aplicirali sa sličnim projektom prema fondovima EU te nisu prošli. 

- Ali jedna mala bolnica na brdu jest. Sada preko novog ravnatelja to žele uzeti, nešto što nije njihovo - rekao je. 

Dr. Nogalo priznaje da je "iz očaja" u posljednjih dva mjeseca ušao u politiku te je bio kandidat na listi Stranke s imenom i prezimenom bio kandidat za zastupnika u Saboru. Objašnjava, to je bila njegova slamka spasa, pokušaj da se kroz politiku pokuša revitalizirati priča oko translacijskog centra da ga se čuje u javnosti. Sada apelira na novu vladu koja će se uskoro formirati da spasi projekt koji visi o koncu.

Doznajemo od nekoliko ljudi da je taj projekt mrtav već godinu dana i da je moguće da propadne.

- S projektom se već debelo kasni i trebalo je puno stvari napraviti već jučer - kaže nam dobro upućeni izvor i izvan bolnice.Ako projekt propadne, to će biti ozbiljno sramoćenje na razini Europe, a Europska komisija ocijenila ga je važnim na razini regije. 

Netom prije samih izbora, pitali smo ministra zdravstva Vilija Beroša u tehničkoj Vladi, postoji li opasnost da ovaj projekt od 60 milijuna eura zaista propadne. Prije točno tjedan dana odgovorio je: 

- Ministarstvo zdravstva nije direktno dionik niti u pripremi, niti u provedbi ovog projekta. Pitanje je provodi li se ugovor, odnosno u kojoj je fazi realizacije. Međutim, ako se isti ne realizira, izvjesno je da se neće ostvariti osnovana temelje kojeg će se moći povući novac iz fondova EU. 

No sada već postoje impulsi kako je Beroš ipak vrlo sklon da se pod hitno spasi cijeli projekt koji su, između ostalog, lani uz premijera Andreja Plenkovića potpisali ministri znanosti, zdravstva te europskih fondova te time de facto stali iza njega. 

Dr. Nogalo gotovo danas apelira: 

- Molim svu politiku da ne odustane od bolnice Srebrnjak, da spase ovaj projekt koji je za djecu. Nemojte odustati od djece, to je za njihovu budućnost. Pa makar cijeli projekt ne nikne na Srebrnjaku i makar ga preselili i u Blato. Spasimo ga, to je za djecu - kaže dr. Nogalo.