Na današnju sjednicu Antikorupcijskog vijeća posvećenoj aferi u Ini odazvali su se Damir Vanđelić, bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine te Božo Mikuš, bivši predstavnik radnika u Nadzornom odboru Ine.

PRATITE UŽIVO: 

- Ne možemo nikoga prisiliti da dođe, ali će sigurno ovo imati utjecaja u rasvjetljavanju u mogućoj veleizdaji - poručio je na početku saslušanja mostov Nikola Grmoja, predsjednik Antikorupcijskog vijeća, dodajući kako se ispisuje povijest u borbi protiv korupcije.

Odmah se javio zastupnik Hrvoje Zekanović, jedini koji je opet došao iz redova većine, podsjetivši na svoj prijedlog da se na saslušanje dovedu predsjenik Mosta Božo Petrov, bivši mostovi ministri Tomislav Panenić i Slaven Dobronić te predsjednik Zoran Milanović. Pa je postavio kraj sebe kartone s njihovim likovima.

Foto: Screenshot/

Grmoja je stavio na glasanje taj prijedlog, koji je usvojen jednoglasno, a kako od Zekanovića nije mogao doći do riječi davao mu je opomene. Zekanović nije prestajao govoriti pa mu je Grmoja udijelio čak četiri opomene i izbacio ga sa sjednice.

- Ako nastavite ovako, pozvat ću stražu - rekao je Zekanoviću, koji je ostao sjediti okružen kartonskim likovima. 

No ipak se digao i napustio vijećnicu, a kartoni su ostali na svojim mjestima.

Mikuš: Za sve imam dokaze 

Nakon što je Zekanović otišao, Mikuš se uvodno predstavio istaknuvši kako je cijeli radni vijek proveo u Ini.

- Ja sam bio u NO godinu i pol, na prvoj sjednici sam bio 18. prosinca 2012., a na posljednjoj 21. svibnja 2014. Održano je u tom periodu 14 sjednica, tri pisanim putem, a sve ostale uživo. Na tim sjednicama nije bilo nikakvih suprotstavljanja između hrvatskih i mađarskih članova, sve odluke su donošene jednoglasno, izuzev jedne odluke na posljednjoj sjednici na kojoj sam ja bio, na kojoj je predstavnik  hrvatske strane bio protiv dvije točke dnevnog reda. Za vrijeme svih tih sjednica jedini koji se javljao protiv po pojedinim točkama sam bio ja - istaknuo je dodavši kako je u NO bio kratko, ali u sindikatu dugo. 

- Sustavno smo pratili sve što se događalo u Ini i oko Ine. Moje izlaganje neće biti u stilu rekla-kazala, nego se temelji na dokumentima, za svaku tvrdnju imam odgovarajući dokument - naglasio je. 

Licemjernim smatra, dodao je, što danas neki napadaju ono što su sami radili. 

- Imam hrpu materijala. To su dokazi. Nažalost, poziv za sjednicu sam primio dosta kasno i nisam imao vremena pripremiti i ostale dokumente. Mogu otvoriti još dvije vrlo teške teme o mogućoj korupciji i kriminalu vezanima uz Inu, to nije dioničarski ugovor i model upravljanja Inom, nego nešto puno gore, s puno kršenja zakona, s puno štete za RH. A to je došlo i do ondašnjeg predsjednika RH - rekao je Mikuš dodavši kako mu je tada iz Ureda predsjednika odgovoreno da je predsjednik pažljivo proučio dokumentaciju. 

- Ali nije ništa poduzeo - poručio je. 

Svi dokumenti koji su dolazili na NO, dodao je, imao je klasifikaciju poslovne tajne pa o njima ne može govoriti.

- Ali vi kao Vijeće možete uvijek zatražiti te dokumente. Prvo, dioničarski ugovor, možemo reći da govorimo o dva ugovora, na jedan i drugi je bilo puno, puno, puno primjedbi. Smatram da ljudi koji su radili na izradi tih ugovora su napravili najbolje što su mogli, ali uz te ugovore postoji još jedan, koji meni izgleda puno gore. Na trećoj sjednici 2014. bilo je nekih trzavica oko nabave nafte. Počela se nabavljati preko MOL tradea, naknada je bila 15, pazite, 15 puta jeftinija nego InterIni u Londonu, čime je Ini ušteđeno više od dva milijuna dolara - rekao je dodavši kako je puno bilo riječi o upravljanju Inom. 

- Bilo je govora da se samo po sebi podrazumijeva da će Ina bolje funkcionirati ako njome upravlja hrvatska strana, mislim da je to pogrešan pristup. Mislim da je važno da njome upravljaju stručni ljudi, a ako takvi upravljaju, onda je manje važno koje su nacionalnosti - istaknuo je.

Grmoja ga je upitao je li ikada javno ukazali na vođenje kompanije koje nije bilo u skladu s trgovačkim društvima, je li ovakvo vođenje od strane Mola dovelo do toga da je danas Ina jača kompanija od one kakva je bila 2003. te je li po njemu Ina u procesu pretvorbe pretvorena u podružnicu Mola. 

- Ako je Ina bila jača 2003., zašto nije modernizirala rafinerije? Tada nitko ne bi bio u situaciju da razgovara o zatvaranju ako je ona rentabilna. Sad se vi zapitajte zašto nisu obnovljene. Imate tu papir, na njemu je Štern i nešto zaokruženo, pročitajte si to - rekao je Mikuš, a Grmoja pročitao citat izjave Davora Šterna: "zagovornik sam ideje da se Ina privatizira, a ne izdvajanjem dobrih dijelova, Vladi ćemo morati predložiti gašenje rafinerije u Sisku, smanjenje broja zaposlenih za 4000-5000."

Mikuš je potom pročitao izvadak iz transkripta svjedočenja Šterna na suđenju Ivi Sanaderu, u kojem Štern kaže da nikad nije bilo u planu zatvaranje rafinerije. 

- Postavite njemu to pitanje - rekao je Mikuš Grmoji, koji je ponovio svoja gore navedena pitanja. 

'Ina je 2008. dovedena pred rub bankrota, tada je Mol uskočio s novcima' 

- Nikad nisam imao dojam da je Ina podružnica Mola, imao sam puno sukoba s predstavnicima Mola po raznim pitanjima i prestanite govoriti da ja branim Mol, ne branim, govorim istinu, a ako nekome nije po volji, onda se taj mora zapitati što je s njim - rekao je Grmoji na opasku da je i ranije, a da se i sada može iščitati da brani Mol. 

- Da li je Ina jača 2003. ili sada, ja nemam podatke, 2015. sam otišao u mirovinu i nisam se time bavio, ali znam da je tada bilo teško i da je Ina 2008. dovedena pred rub bankrota. To su rekli oni koje ispitivalo na Povjerenstvu za privatizaciju Ine pa možete doći do tih zapisnika. Tamo je to rečeno i to je istina. Radilo se da kad imate određeni omjer duga i vrijednosti kompanije i kad taj omjer pređe određeni iznos onda je to vrlo loše. Ina se do 2008. zaduživala i došla je u situaciju da je taj koeficijent porastao - rekao je Mikuš dodavši kako mu je tada rečeno da u slučaju da taj koeficijent pređe određenu vrijednost onda oni koji su dali kredite Ini mogu trenutno zatražiti povrat.

- Došlo bi do preuzimanja Ine od tih ljudi. Znam da je u tom trenutku Mol uskočio s novcima da pomogne Ini. Radnici Ine su osjetili da Ina u prosincu 2008. i siječnju 2009. nije imala za isplatu plaće i onda mi nemojte govoriti da branim Mol, mi smo to prošli, vi niste - rekao je.

'Mol nije prvi koji je htio zatvoriti rafineriju Sisak' 

Grmoja ga je upitao zašto se onda tada, kad je Ina bila pred bankrotom, Mol odlučio podmititi hrvatskog premijera kako bi se dokopao te Ine.

- Pitanje je adresirano na krivu stranu, ja nisam osoba koja može odgovarati na ta pitanja, nisam političar koji treba skupljati nekakve poene. To su preozbiljne stvari da bi se radila predstava - rekao je. 

Grmoja ga je zatim pitao za zatvaranje rafinerije Sisak i da li ju je slijedom velikih gubitka trebalo zatvoriti. 

- Rafinerija je stvarala i veći gubitak, ali ja ne mislim da ju je radi toga trebalo zatvarati. Štern je mislio da ju treba zatvarati. Fižulić, kad je obrazlagao prijedlog Zakona o privatizaciji Ine, je predlagao da se rafinerije izdvoje iz Ine, da se jedna proda, a s novcima da se privatizira druga. Hoću reći da Mol nije prvi koji je htio zatvoriti rafineriju Sisak nego i neki prije - poručio je dodavši kako je rafinerija Sisak u nekom periodu bila subvencionirana od strane Naftaplina s 350-400 milijuna kuna temeljem niže cijene nafte. 

- Znači stvarala je gubitke. Dakle, davno prije je trebalo modernizirati rafinerije, do 2000., za to je bilo novaca. I to se moglo napraviti za puno manje novaca i uz puno bolju tehnologiju - rekao je.

Mikuš se potom ispravio rekavši da je trebalo modernizirati od 2000. do 2005.

Predsjednik Antikorupcijskog vijeća ga je zatražio da kaže o saznanjima o nekakvom velikom kriminalu koje je spomenuo, a Mikuš istaknuo da to nije rekao.

- Nisam rekao da imam saznanja o velikom kriminalu, nego o mogućem kriminalu. Dakle, rafinerija Sisak, spomenuo sam ono što je rekao Fižulić, dao sam vam što je rekao Štern, jedan i drugi su bili za eliminaciju rafinerije. Mislim da je i vlast doprinijela dosta da rafinerije budu nerentabilne. Kad im je bilo teško, 2011., 2012., 2013., 2014., uveden je PDV na unutarnju potrošnju u rafinerijama i to je još pala rentabilnost. Na kraju prerade je ostajalo 13-17 posto teškog ostatka, to je veliki postotak, i upravo sad u Rijeci rade da se iz toga izvuče korist. No, ima druga stvar o kojoj nitko ne priča, to je bilo pred moj odlazak u mirovinu 2015. kad je bio prijedlog da se u Sisku izgradi postrojenje za proizvodnju biogoriva i da se uz to izgradi moderni logistički centar - naglasio je dodavši kako se to moglo izgraditi samo uz dogovor obje strane.

U to vrijeme, istaknuo je, Sindikat je to podržao jer su smatrali da je to dobro rješenje.  

- To nije nikad realizirano jer nije došlo do dogovora. Sad ćete opet reći da branim Mol, ali nije došlo do dogovora ne zbog Mola nego radi naših - poručio je.

Govoreći o modelu upravljanja, na sjednici NO-a u svibnju 2014., poručio je Mikuš, bio je prijedlog o kojem ne može govoriti jer je poslovna tajna, ali je otkrio da se zove prijedlog izmjena sustava korporativnog upravljanja Ina d.d.

- Taj prijedlog su napravili jedan predstavnik Mola i jedan predstavnik hrvatske strane, ne mogu o detaljima, ali mogu reći da je on dogovoren da bismo danas imali puno bolji model korporativnog upravljanja nego je bio prije - rekao je.

Do tog prijedloga je došlo, dodao je, zahvaljujući inicijativi tadašnjeg predsjednika NO-a Siniše Petrovića.

- Taj prijedlog je trebao ići na Skupštinu, nikada nije došao, koliko sam ja pratio medije, izgleda da ga je minirao ministar Vrdoljak - rekao je.

Mikuš je istaknuo kako nema dokaza, ali da zna da se tadašnji ministar Ivan Vrdoljak predstavljao kao glavni pregovarač te da je valjano jedino što on kaže i iskaže u pisanom obliku. 

- Nitko drugi nije mogao raditi ništa pa, izgleda, ni predsjednik NO-a, a bome ni predsjednik Vlade - rekao je.

'Mol je bio alibi za nepodopštine direktora' 

Mol je bio alibi za mnoge nepodopštine naših direktora, naglasio je. 

- Ja sam to doživio. Evo, primjer, u Croscu nisu isplaćena prava iz kolektivnog ugovora, ja sam odlazio do direktora nekoliko puta tražeći da se ta prava isplate ljudima, radilo se o oko 4,5 milijuna kuna, odgovor sam dobivao da bi oni isplatili, ali da ne daju Mađari. Bio je sastanak čelnih osoba Mol grupe na koji su bili pozvani i predstavnici sindikata, Dragičević nije htio ići nego je išao njegov zamjenik Gesti i ja sam ga ulovio da ga pitam zašto oni sprječavaju isplatu tih prava radnika. Gesti mi je rekao da ćemo razgovarati, došao je, rješavanje problema trajalo je tri minute i da će biti isplaćeno za dva tjedna. Idući dan ja sav vesel idem direktoru reći da Mađari dozvoljavaju isplatu, a on je bio jako ljut da on sad mora te novce isplatiti,  a da ih je mislio potrošiti za nešto drugo. Evo, to vam je priča - prepričao je Mikuš dodavši kako je s Molom bilo teško pregovarati, ali da kad je nešto bilo dogovoreno nikad to nisu osporavali.

- A s našima, nažalost, to nije bio slučaj - rekao je.

Na pitanje zastupnice Karoline Vidović Krišto kako je moguće da je Ina 2008. bila pred bankrotom, u vrijeme kad su sve druge kompanije u svijetu imale najveće dobiti u povijesti. 

- I ja bih se zapitao kako je to moguće. Ja vam na to pitanje ne mogu dati odgovor, ali se slažem s vama - rekao je Mikuš.

Sekulić i Rilović očitovale se u pismu 

Nakon kratke pauze Grmoja je istaknuo kako su se Gordana Sekulić i Maja Rilović ispričale zbog nedolaska na sjednicu. Ali su se očitovale u pismu. Sekulić mu je napisala da poziv nije dobila, ali se u pismu očitovala naglasivši kako su problemi u modelu upravljanja doveli do korupcije od milijardu kuna, da je proizvodnja derivata drastično pala prošle godine u odnosu na godinu ranije, da se smanjio broj zaposlenika, kao i ukupni prihodi Ine. 

- Posljedica ovakve politike je izvoz nafte u Mađarsku, dok Hrvatska uvozi - istaknula je još u pismu. 

Rilović je napisala kako je zbog zdravstvenih razloga bila spriječena doći. Očitovala se da je 2012. izbrisana iz registra članova NO-a, da je ponovno od strane radnika imenovana 2014., a da je 2017. otišla u mirovinu.

- Cijelo vrijeme sam se zalagala za poslovanje po zakonima, obavljala sam svoju ulogu vodeći računa o pravima radnika, društva Ine i nacionalnih interesa u teškim vremenima - napisala je dodavši kako je u Upravi na svim sjednicama predsjednik Uprave imao odlučujući glas, a da je odlučujući glas imao Mol i u NO iako je predsjednik s hrvatske strane. 

- 2012. smo ukazivali na promjenu modela upravljanja, organizirala sam prosvjedne skupove, isticali smo nemodernizaciju rafinerija... pisala sam pisma, obavještavala, sudjelovala sam na burnim sjednicama na kojima je dolazilo do sukoba mišljenja, protivila se gašenju rafinerije Sisak, bila sam protiv davanja benzinskih postaja u zakup... - pročitao je, između ostalog, Grmoja.

Vanđelić: 'Neodazivanje me smeta' 

Zatim se obratio Vanđelić.

- Došao sam kao netko tko je zainteresiran za dobrobit RH, kao porezni obveznik, branitelj i kao netko tko je 10-11 godina imao spoznaje o tome kako Ina funkcionira. Došao sam i dalje u nadi da ćemo otkupiti Inu, koja je naša strateška kompanija. Neodazivanje me smeta jer je riječ o negiranju institucija za koje su mnogi ginuli, a za koje oni koji su danas tu plaćaju poreze - poručio je.

Podsjetio je kako ga je u NO imenovala Vlada na čelu s Tihomirom Oreškovićem.

- Bilo bi zgodno da tražite od relevantnih tijela RH nalaz PwC-a iz 2015., koje je naručilo Ministarstvo gospodarstva, a koje se bavilo i štetama za RH i Inu, u kojem se spominju štete u iznosu 60 milijuna eura. Također, postoji i studija američke tvrtke koja govori da je Mol nakon preuzimanja Ine, nepridržavanjem ugovora, oštetio Inu, odnosno RH za 6,2 milijarde dolara. Također, bilo bi dobro da pogledate tužbe RH vezane za arbitraže, kao i izvješća Nadzornih odbora koja su predana Vladi - poručio je članovima Antikorupcijskog vijeća. 

Naglasio je kako je NO ovu Vladu na čelu s Andrejom Plenkovićem već 31. listopada 2016. upoznali s nepoštivanjem ugovora između Mola i RH i zakonskim neusklađenostima. 

- I prije i kasnije smo izvješćivali ministre i Vladu i komunicirali u medijima o onome što nije poslovna tajna. Kada sam preuzimao ulogu predsjednika NO, preko Ministarstva gospodarstva dobio sam izvještaj prethodnika iz kojeg ću pročitati jednu rečenicu: "sumarno bi se moglo kazati da društvo ne djeluje u skladu s hrvatskim propisima." To sam dobio ja, dobila je i Vlada - rekao je Vanđelić podsjetivši kako je Hanfa napravila izvanredni nadzor u Ini.

- Ja se pitam zašto i sada nije napravila izvanredni nadzor. Trebate i njih pozvati na saslušanje - rekao je. 

Istaknuo je kako su Ina i Mol približno jednake tržišne vrijednosti - Ina 4,6 milijardi eura, a Mol 4,8 milijardi eura. 

Naveo je kako Austrija štiti svoje  strateške interese u OMV-u, a da se naša Vlada u našoj strateškoj kompaniji tako ne ponaša. 

- Ja bih bio za to da RH u konačnici snizi svoje vlasništvo u Ini, ali i dalje upravlja strateškim interesima prepuštajući ekspertima da upravljaju poslovanjem. Kako ćemo mi našoj djeci objasniti kako su naše vlade donosile odluke vezane uz Inu kao stratetšku kompaniju koja čini gotovo 10 posto BDP-a? Danas je tek nakon rata u Ukrajini jasno što je to Ina - poručio je.

Kao ključne probleme rezultata poslovanja Ine su u dva poslovna parametra.

- To su pad tržišnog udjela, kontinuirani pad i nedostatak ulaganja u istraživanje, razvoj i modernizaciju rafinerija što je obveza po ugovorima iz 2003. - rekao je. 

Zatvaranje rafinerije: 'Vlada je bila protiv, godinu kasnije preokret'

Pa se osvrnuo na zatvaranje sisačke rafinerije.

- 11. prosinca 2017. NO je dobio od Ministarstva dopis da je to protiv interesima Hrvatske. No, već 21. kolovoza bez znanja, barem mene, a vjerujem i drugih kolega, potpisan je Memorandum između Ine i Janafa u kojem je supotpis ministra Ćorića. Memorandum je ključan za transport nafte u rafinerije Mola u Mađarskoj i Slovačkoj, a onda posljedično i za gašenje rafinerije - istaknuo je pročitavši rečenicu iz Memoranduma za koju je istaknuo da je nevjerojatna. 

- Ina će uložiti maksimalne napore da poveća transport prema Mađarskoj, Slovačkoj, posebno prema rafinerijama Mol grupe. To je suluda rečenica, po Zakonu o trgovačkim društvima, tko god to potpisuje ne radi u interesu društva Ina, osim ako je Mol to platio - istaknuo je.

Nastavio je kako godinu kasnije dolazi do preokreta te da Vlada mijenja stav. Naime, na sjednici NO-a 12. prosinca 2018. se raspravljalo o poslovnim planovima u kojima se, između ostalog, predviđalo zatvaranje sisačke rafinerije, dodao je. 

- Mi hrvatski članovi smo burno reagirali i rekli da se nećemo složiti jer je to protivno ugovorima, interesu RH, energetskoj strategiji, Zakonu o energiji... Izašli smo van na telefonske konzultacije. Dobili smo odgovor da ćemo putem maila dobiti suglasnost i dobili smo odgovor da možemo glasati za takav prijedlog. Smatrali smo da je razlog za to kao dio procesa otkupa Ine koji je Vlada tada još zagovarala - poručio je.

Istaknuo je kako je jako puno nelogičnosti oko Siska. Iako smatra da rafinerija Sisak jest problematična i da joj poslovanje padalo od 2009., ali da ju nije trebalo zatvoriti nego modernizirati. 

'Ne vjerujem da postoji ponuda za preuzimanje Ine'

Komentirao je i obećanje premijera o otkupu Ine. 

- Ponuda za otkup Ine - po mojim spoznajama i reakcijama Hanfe, i onome što je sama Ina objavljivala, koja kaže da Ina nema informacija, osim javno dostupnih, da postoji ponuda za preuzimanje. Ne vjerujem da je uopće postojala ta ponuda. Dakle sama Uprava Ine je, to je javno objavljeno na burzi, rekla da nema informacija da postoji ponuda za preuzimanje - rekao je.

2019., dodao je, oni kao članovi NO napravili su samostalno materijal oko otkupa Ine.

- Na traženje premijera Plenkovića poslao sam ga ministru Ćoriću uz argument da ga ne dajemo u javnost - rekao je.

Vlada je donijela nekoliko odluka koje je smatrao čudnima i spornima, rekao je Vanđelić. Jedna od njih je kad se uvela naplata poreza na unutrašnju potrošnju. Vanđelić je istaknuo kako je nadzorom 2014. utvrđeno da Ina nije platila 230 milijuna kuna poreza i da niz ugovora o koncesijama nije bilo potpisano.

- Tako je Ina bila prisiljena platiti 328 milijuna kuna 2015., ali se odustalo od te naplate 2019. i smatram da je Ina povećala svoju vrijednost za oko milijardu kuna, a to znači da je Mol kao dioničar beneficirao 500 milijuna kuna - rekao je.

Nakon toga, dodao je, Vlada je Uredbom oprostila stotine milijuna kuna o retrogradnom popustu za protekle godine za plaćanje naknade za ne dodavanje aditiva za smanjenje emisija CO2.

- Zašto smanjujemo prihode Državnog proračuna dok su nam ljudi siromašni, spavaju u kontejneru, kopaju po smeću - pita se. 

Ina je bez due diligencea, što je isto problematično za Vanđelića, potpisala sporazum o otkupu udjela od Mola OMV Slovenija, istaknuo je, baš kao što je arapski šeik bez toga otkupio udio Sberbanka, a čemu se sad premijer čudi. 

'Počinjena prevara u Ini nije mogla proći neopaženo'

Osvrnuo se na aferu tešku milijardu kuna u kojoj je glavni protagonist Damir Škugor, sada bivši direktor sektora prirodnog plina.

- Škugor je 2007. napravio sličnu štetu za Inu reda 20-40 milijuna eura i unatoč tome promoviran je na razinu četiri, pri čemu se smjenjuju osobe za koje sam čuo da su bile veće kvalitete od njega - rekao je.

Bez da kontrolni mehanizmi to provjere, ova prevara se nije mogla dogoditi, kaže.

- Postoje ozbiljni sustavi kontrole, NO nadzire poslovanje društva, a vođenje društva se ne može prenijeti na NO. NO je primao izvješća Uprave i NO je imao zadatak kontrolirati ih, da bi to radio, koristio je tijela koja su predviđena zakonom i internim aktima. To je prvo revizijski odbor. Moj savjet vam je da pozovete na saslušanje i njih. Drugo je unutarnja revizija. I treće vanjska revizija, tvrtka koja ima 312.000 zaposlenih i to nije neka naivna tvrtka kojoj bi ovakav veliki događaj mogao proći ispod radara. Uprava ima svoje kontrolne sustave - rekao je istaknuvši kako je Škugor imao svog nadređenog te nadređenog od nadređenog. 

- Vjerojatno je i financijama morao pokazati te ugovore, sigurno je imao upite od kontrolinga, a sigurno i od službe sigurnosti. Dakle, počinjena prevara u Ini nije mogla proći neopaženo. Pitanje je tko je mogao djelovati na to da se ona zatomi - naglasio je.

Istaknuo je kako je plinara Istočna Slavonija, kroz koju je počinjena prevara, to trebala primijetiti.

- To društvo se nikad u ovih sedam, osam godina nije pojavilo u izvješćima koje je došlo na NO niti i u jednom javnom izvještaju. plinara Istočna Slavonija je komotno mogla zadržati milijardu kuna i Slavonci su se barem 10 godina mogli grijati besplatno - rekao je.

Sukob Vidović Krišto i Vanđelića

Zastupnica Centra Dalija Orešković upitala ga je tko je točno posao mail u kojem se daje suglasnost da se prihvati prijedlog na NO o sisačkoj rafineriji, a kojem su se oni kao hrvatski članovi protivili, Vanđelić je istaknuo da ga je poslao tadašnji ministar Tomislav Ćorić.

- U dijelu HDZ-a sam imao veliku podršku za ovo što sam vam govorio. I dan danas dobivam poruke ljude iz HDZ-a kojima se sve ovo gadi - poručio je.

Zastupnica Karolina Vidović Krišto mu je poručila kako je sisačka rafinerija zatvorena dok je on bio predsjednik NO-a. 

- Trudio sam se raditi apsolutno zakonito. 2016. smo uskladili interne akte Ine s trgovačkim društvima i nisam nikad prihvaćao pritiske ni obećanja. Ja sam vam objasnio kontekst u kojem je donesena odluka o zatvaranju rafinerije Sisak, smatram da nije sukladna međudioničkom ugovoru ni Zakonu o energiji ni energetskoj strategiji. Dobili smo dopis iz Vlade od predstavnika Vlade, koji je, pretpostavljam, bio u koordinaciji jer inače ne bi bio nagrađen avansiranjem u HNB. Ja saslušam svoju Vladu, imam povjerenje u nju, tada je Vlada rekla da je to interes RH i ja sam tako postupio - rekao je Vanđelić.

Vidović Krišto poručila mu je kako je znao da se čini šteta, a da nije dao ostavku. 

- Niste ni prijetili ostavkom, niste javno govorili. Dobivali ste visoku naknadu od 35.000 kuna. Jeste li šutjeli zbog toga - pitala ga je dodavši kako je isto činio i po pitanju Adrisa.

- Bili ste izvršitelj najveće privatizacijske pljačke. Je li to razlog što ste imenovani u Inu kao provjereni kadar? Vi niste bili obični član, bili ste predsjednik NO. Biti lopov ili držati ljestve lopovu, to je ista stvar - poručila je naglasivši kako je Vanđelić počeo govoriti tek nakon što je razriješen.

- Mi smo imali i prijetnje tužbama od Mola, a država nikad nije stala na našu stranu - odgovorio je Vanđelić. 

Naveo je kako je u ožujku 2011. izašlo u medijima njegovo pisanje o korporativnom upravljanju i da direktori Ine ne mogu sudjelovati u upravljanju. U travnju 2012., nastavio je, bio je svjedok u suđenju Sanaderu. U lipnju 2012. im je Mol prijetio kao svjedocima.

- Tražili smo zaštitu Vlade, nismo je dobili. U studenom 2015. bio sam svjedok na strani RH na arbitraži u Haagu. U srpnju 2017. na arbitraži u Washingtonu. Govorio sam javno, pred sudom. 2021. sam rekao javno da treba ispitati prodaju dionica iz fonda branitelja. Govorio sam da je izvoz nafte u Mađarsku manje profitabilan za Inu nego prerada u Rijeci. Mislim da je dovoljno vatrometa napravio i to sve u vrijeme dok sam u NO - navodio je Vanđelić.

Da su sva tri hrvatska člana glasala protiv, naglasio je, opet bi se odluka i bez njih donijela.

- Samim odlaskom jedne osobe ništa se ne događa. Rekli ste da sam bio izvršitelj najveće pljačke, ne znam kako sam ja sudjelovao u tome kad nisam bio unutra. Ako imate spoznaju podnesite kaznenu prijavu - rekao joj je. 

'Izvještavali smo DORH i davali im informacije o stvarima ukoliko nisu bile u skladu s interesima RH'

Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić upitala ga je da li je ikad razgovarao s članovima bilo koje Vlade o tome da je dužnost da DORH u imovinsko-pravnim sporovima zaštiti imovinu Ine u skladu s međudioničarskim ugovorima i da se ide u tužbu.

- Da, jesmo, s nekim vladama smo razgovarali o tome i s DORH-om smo imali konstantne kontakte i razgovarali o problematici Ine pa i, između ostalog, o štetama za Inu. DORH je upoznat s tim i davali smo im sve dokumente koji se toga tiču - rekao je. 

Zašto to nije pokrenuto, dodao je, trebat će pitati DORH.

- 2011./2012. dok sam bio član NO-a smo redovno podnosili, imam niz dokumenata koje smo predavali vladama, dobar dio smo dali tadašnjem DORH-u i Uskoku. I naknadno ih izvještavali i konzultirali se, oni su nam davali smjernice i pravna tumačenja o mogućem našem postupanju, a mi bi im davali neke informacije o stvarima ukoliko nisu bile u skladu s interesima RH, a onda i vladama - rekao je. 

Benčić je još pitala što bi se dogodilo da su se hrvatski članovi NO oglušili na dopis Ćorića da se ipak glasa o sisačkoj rafineriji, Vanđelić je istaknuo kako se ne bi dogodilo ništa. 

- Sisak bi i dalje bio zatvoren jer dodatak međudioničkom ugovoru, dakle onom dokumentu za koji mnogi ljudi pa sad i predsjednik Vrhovnog suda smatraju da ga treba proglasiti ništetnim, daje Molu kao strateškom partneru prevladavajući utjecaj kako u NO putem pet od devet članova, tako i u Upravi, s time da predsjednik Uprave ima dvostruko pravo glasa. I što god mi napravili, nismo mogli napraviti ništa, mogli smo se jedino buniti, a to bunjenje je zaustavljeno s tim što smo dobili smjernicu da je to u interesu RH - rekao je Vanđelić. 

Na pitanje ima li saznanja je li takva odluka mogla biti donesena bez da je premijer za nju dao zeleno svjetlo, Vanđelić je siguran da su se ovakve odluke donosile konsenzusom u Vladi. 

- Moj dojam je da je ministar u svemu bio iskoordiniran s kolegama u Vladi i s premijerom - rekao je. 

Suludom je ocijenio odluku prodaje dijela benzinskih postaja 2009. da bi Mol mogao kupiti Tifon.

- Imamo kontinuitet takvog nerazboritog ponašanja - istaknuo je Vanđelić. 

Grmoja ga je upitao za arbitražu te je li se Hrvatska trebala povući iz nje. 

- Trebamo biti svjesni da je do nje došlo tzv. ugovorom o plinskom poslovanju. Vlada je već tada 2010. bila svjesna da su štete u milijardama. Taj potpisani ugovor, za koji je kasnije pravomoćno osuđen Sanader, je izuzetno štetan za RH i mislim da je ta arbitraža završila odlično za RH - poručio je.

Pitao ga je i o saznanjima sastanka na Poljudu premijera s potpredsjednikom Uprave Mola Sandorom Csanyijem, a Vanđelić je rekao da ih i ima da o tome ne bi smio govoriti jer je to kazneno djelo. 

- Zatražite reviziju kaznene prijave prije nego ode u zastaru - savjetovao je Vanđelić.

SDP-ova Mirela Ahmetović na kraju je predložila da se na saslušanje pozovu predstavnici DORH-a da se vidi što oni čine po pitanju Ine i zaštite imovine.