Sjednicu Fakultetskog vijeća zagrebačkog Filozofskog fakulteta obnašatelj dužnosti dekana Miljenko Šimpraga u utorak je odlučio da se ona održi u tri termina kako bi se odlučivalo o programima kandidata za novog dekana najvećeg fakulteta u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenum FFZG-a
O.d dekana odluku brani trenutnom epidemiološkom situacijom i nemogućnošću održavanja elektronske sjednice zbog tehničkih poteškoća koje bi mogle dovesti do nejednakih uvjeta u prezentiranju programa kandidata.
Takvu odluku o.d. dekana Šimprage članovi Vijeća nisu prihvatili tražeći da se sjednica održi uživo ili online, tako da se velika većina ovog tijela, njih više od 70, okupila u srijedu u predviđenom terminu, što je Šimpragi 'dočekao na nož'.
Članove vijeća je optužio da ne poštuju mjere koje je donio prošli tjedan da se na FF-u ne smije okupljati više od 50 ljudi, iako u dvoranu, uz poštivanje svih mjera, stanu svi. Na to su članovi Vijeća počeli lupati po klupama prozivajući ga da krši temelje akademske demokracije.
Šimpraga je na to, uz svoje s o.d. prodekana uključujući i Tomislava Galovića, kandidata za dekana, koji je navodno prepisao program rada, otišao iz dvorane.
Vijeće je urudžbiralo i zahtjev za sjednicom kompletnog sastava kako bi se, kako kažu, konačno prekinuo kaos koji vlada ovom visokoobrazovnom institucijom još od suspenzije dekanice Vesne Vlahović Štetić i postavljanja Miljenka Šimprage, inače profesora na Veterinarskom fakultetu i prorektora na Sveučilištu, na čelo društveno-humanističke institucije, kako je to odlučio rektor Damir Boras i Senat u kojem Boras ima većinu.
S dijeljenjem sjednice nisu se složili niti kandidati Renata Geld i Neven Jovanović koji su se e-mailom obratili članovima Fakultetskog vijeća i o.d. dekanu. Nazvali su je ‘lošom i opasnom’, jer otvara mogućnost da se "regularnost sjednice dovede u pitanje zbog kvoruma i Statuta, da ostavlja dojam razbijanja središnjeg tijela upravljanja FF-om, kao i da otvara prostor sumnji da Šimpraga odugovlači postupak izbora i manipulira s ciljem da zbuni glasače ili utječe na njih."
Pozvali su o.d. dekana da djeluje transparentno i sjednicu održi u četvrtak uživo, u punom sastavu Vijeća, uz poštivanje svih epidemioloških mjera ili elektronski, za što postoje tehnički preduvjeti.
- Ovo što se mjesecima već radi je čisto zlostavljanje i maltretiranje. Prešlo je sve razine pristojnog ponašanja i komunikacije. Boras želi nametnuti svog čovjeka na FF-u u maniri faraona i tako suvereno vladati. No, to mu na ovoj sastavnici ne može proći pa izvodi sve moguće manevre uz podršku svih nadležnih institucija u državi - kažu nam sugovornici s fakulteta i nastavljaju:
- Sve sabotira, a o.d dekana Šimpraga se ne snalazi u novoj funkciji pa smo imali velikih poteškoća pri upisu studenata. Ovo ovako više ne smije i ne može. Ne može jedan čovjek odlučivati o sudbinama tisuća, a najgore od svega su i ljudi u Senatu, dekani i sveučilišni profesore koji mu drže ljestve za interese koje im Boras baca pod noge - oštro su poručili naši sugovornici.
Uz to, reagirao je i Studentski zbor sjednicu nazvao ‘neprihvatljivom’.
- Na taj način ne može se utvrditi kvorum niti svi vijećnici mogu prisustvovati istoj raspravi na temelju koje bi trebali donijeti odluku o programima. Prema Statutu FF-a Fakultetsko vijeće može donositi odluke ako sjednici prisustvuje natpolovična većina članova. Svi predstavnici studenata svrstani u skupinu koja bi predstavljanju programa i raspravi trebali prisustvovati 4. studenoga, iz čega proizlazi da bi dio vijećnika koji su dobili poziv za prvi dio sjednice odlučivao o programima bez sudjelovanja studenata u raspravi - kažu iz Studentskog zbora.
Podsjetimo, ovo je kulminacija u višegodišnjem sukobu smijenjenog vodstva Filozofskog i Damira Borasa, koji je i sam gradio karijeru i mrežu na tom fakultetu. Tamo je utemeljio Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, a prije prvog rektorskog mandata bio je direktno uključen u prosvjede protiv tadašnjeg rektora Alekse Bjeliša.
Iako ga je sam Filozofski (Uz Učiteljski i Fakultet političkih znanosti), kao svog predstavnika predložio za rektora zagrebačkog sveučilišta na izborima 2014., Boras je tu funkciju, između ostalog, iskoristio za osobni obračun sa strujama na tome fakultetu čiju podršku nije imao. Boras je pritom predstavnik struje koja je inzistirala na, primjerice, spajanju Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.
Uz to, Ante Čović, prorektor Sveučilišta u Zagrebu i povjerenik za znanost na Hrvatskim studijima, Vesnu Vlahović-Štetić tužio je da ga je kao dekanica uznemiravala na radnome mjestu na Filozofskom fakultetu i to zbog teksta objavljenog 2017. na portalu srednja.hr. Sud je potvrdio kao utemeljene Čovićeve optužbe da je dekanica novinaru Duji Kovačeviću dala netočne podatke o projektu studija integrativne bioetike koji je pokrenuo Čović.
Čović je tužio Filozofski i zbog slučaja s Etičkim povjerenstvom Filozofskog koje je prije nekoliko godina razmatralo nepravilnosti u Čovićevu izboru u redovnog profesora. Županijski sud utvrdio je više kršenja propisa na štetu Čovića.
Boras je i bivšu dekanicu Vesnu Vlahović-Štetić smijenio u srpnju pozivajući se na pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu za "mobing" njegova prorektora Ante Čovića, no mjesecima prije toga povukao je brojne poteze zbog kojih je Fakultet do daljnjeg ostao bez uprave.
Rektor, čiji je dosadašnji mandat obilježilo niz afera, je pobjedom na izborima 2018. osigurao fotelju zagrebačkog Sveučilišta do 2022., a kakva će biti sudbina Filozofskog fakulteta, ostaje za vidjeti.