Rekli su nam da su radovi stopirani, u nevjerici govori Tanja Rastović. Pogrešno su joj rekli. Petnaest minuta prije gledali smo i slušali kako pneumatski čekić bagera nemilosrdno razbija zemlju uz izvor rijeke Une.
Svijet se uznemirio u Donjoj Suvaji, mjestašcu u općini Gračac. Danima prosvjeduju, okupljaju se pred ogradom i traže prestanak radova. I ne samo mještani, dolaze ljudi iz obližnje Bosne i Hercegovine, kod kojih Una ima status nacionalnog parka. Digle su se na noge i ekološke udruge i inspekcije i mediji... S pravom.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Vrelo Une je još od 1968. zaštićeno kao hidrološki spomenik prirode. A u neposrednoj blizini je tvrtka Pipra, ime joj je lijepo istaknuto na ploči, naumila sagraditi malu hidroelektranu. Pipra je investitor, sjedište joj je u Srbu, a izvođač je firma Starac, sa sjedištem u Kaštel Kambelovcu. Početak radova je, piše, prijavljen u listopadu 2022. godine.
Kako netko uopće može graditi hidroelektranu na zaštićenom lokalitetu? Pa Zadarska županija im je izdala dozvolu preko zahtjeva postavljenog još 2013. godine, a suglasnost za nju dala je, među ostalima, i Općina Gračac.
Zanimljivo, tad je općinom rukovodila načelnica Nataša Turbić, poznatija po aferi s primanjem mita i namještanjem natječaja. Pala je u paketu s Josipom Rimac.
Zatražili smo od Državnog inspektorata pojašnjenje. Ima li investitor sve potrebne dokumente za radove? Ukratko, nema.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na teren su izašle građevinska, vodopravna, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode, inspekcija zaštite na radu i inspekcija rada. Zaključili su da je ishođena građevinska dozvola, kao i da je prijava početka građenja izvršena po pravilima.
Ali utvrđeno je i da su lokacijska dozvola i njena dopuna izdane bez provedene Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. To je suprotno zakonu i sad je zatražen upravni nadzor nadležnog ministarstva za tu dozvolu. Također, prije ishođenja izmjene i dopune lokacijske dozvole, od ministarstva nije zatraženo mišljenje o "potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš".
Iz ovih kompliciranih termina jasno je da se radovi ne izvode po pravilima. Inspekcijsko postupanje je i dalje u tijeku, kao što su u tijeku i radovi. Bager lomi zemlju, uz rijeku su nabacani zečji nasipi, a pneumatski čekić odjekuje Donjom Suvajom. Nedavno su mještani ostali bez vode.
Tanja Rastović iz udruge Una kaže da će, ako treba, ići do Europe po pravdu.
'Nisu nas obavijestili'
- Iznenađeni smo, nitko nije obavijestio lokalno stanovništvo da će se to raditi. Kad smo vidjeli ograde koje su postavljene početkom srpnja, došli smo na lice mjesta. Počeli su kopati, zvali smo Natura Jaderu, javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, koja upravlja i vrelom Une. Ovo što kopaju je udaljeno 180 metara od izvora. Tu je nešto privatne zemlje, oko 29 kvadrata, ali ostalo je sve državno vlasništvo. Uporno su tvrdili da imaju sve dozvole, tako nam je i županija odgovorila, a sad vidite što se događa. Rečeno nam je da su radovi stopirani, a oni i dalje rade. Ne znamo zašto inspektorat nije privremeno zaustavio radove - kaže nam gospođa Rastović i dodaje:
- Ne znam je li vrijedno da se zbog nekog privatnog projekta uništi tako lijepa rijeka. Što će biti s izvorom? On je dubok 285 metara i ušao je u Guinnessovu knjigu rekorda kao peti izvor na svijetu s tako hladnom vodom. Borit ćemo se i dalje, moramo. Čini se da nema druge nego se obratiti Europi.
Milorad Dekić, mještanin Donje Suvaje, ne krije razočaranje.
- Rođen sam '68., upravo u vrijeme kad je izglasano da se vrelo zaštiti. Prije rata se nije razmišljalo o turizmu, nije bilo ni uređenih staza koje ste vidjeli. Ali poslije rata udruga Moj Srb pokreće priču i formira se firma Natura. Eno tamo, prema vrelu Une stoji zadnja kuća gdje se izvode nelegalni radovi. Vlasnik je bio naš mještanin i prodao je to jednom čovjeku koji je želio napraviti restoran. Ali nisu mu dali dozvolu. Pričao sam s njim. Poslije mu je sinula ideja da napravi mini hidrocentralu. Napravio je projekt, ali opet mu nisu dali dozvolu. Zatim je prodao projekt sadašnjim investitorima. Oni sad izvode zemljane radove i buše stijene koje su tu milijun godina. Navodno će do 15. kolovoza završiti pripreme za betoniranje i postavljanje turbine - govori nam Dekić.
Nije jedini koji žali za devastacijom.
- Dečko koji je podizvođač glavnima rekao mi je da će napraviti branu, spust i bazenčić. I dalje, u dužini koja nije privatno vlasništvo, betonirat će zidove sa strane. One vrbe koje su stare stotinu godina... Rekao je da mu je najviše žao što će njih morati sjeći - otkriva Milorad.
Opisao je i kako su ostali bez vode.
'Prekinuli su nam vodu'
- Dok su radili zemljane radove, prekinuli su vodu lijevom dijelu sela. Nije se popravilo sve dok ljudi nisu zvali Vodovod. Izvođač nije brinuo o ljudima ni o stoci koji su ostali bez vode na četrdeset stupnjeva - ljuti se mještanin.
Kako kaže, ustali su jer ne žele ostati bez prirodnog bogatstva. Pridružili su im se i susjedi iz Bosne i Hercegovine. Dok smo pričali s njim, muškarac s druge strane granice se interesirao za priču s vrelom.
- Vidimo da nam se događa nešto crno u dvorištu. Bojimo se, ostat ćemo bez Une. Una nam znači život. Sve nam znači. Mi smo se u mladosti skupljali na ovome mostu, družili se, kupali... Svi pijemo tu Unu. Ona nam je izvor života. Naš identitet. Kad me netko pita odakle sam, kažem da sam s izvora Une. Una je naš izvor života - iskren je Dekić.
Bager je za to vrijeme rovao oko njegova izvora života.