Predsjednika stranke nitko nikad nije birao. Odluke donosi vijeće koje se tajno sastaje i za koje malo tko zna tko su članovi. Ministri uopće nisu članovi stranke. Tako je dosad funkcionirala formalno treća najjača stranka u Hrvatskoj. Stranka koja je dva puta odlučivala tko će u Hrvatskoj sastaviti vladu i koja je indirektno “došla glave” i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića.
Prije tek 14 mjeseci malo tko je očekivao takav razvoj događaja za stranku koja je dosad uspjela skupiti “čak” 400-tinjak stvarnih članova, sto puta manje od SDP-a i 500 puta manje od HDZ-a.
Što je Most? Stranka? Pokret?
Oni se vole nazivati platforma koja objedinjava druge nezavisne liste s jedne strane, ali i nestranačke kadrove s druge strane.
- Most je najtajnovitija organizacija u hrvatskoj politici - rekao je nedavno u razgovoru za 24sata analitičar Žarko Puhovski.
Kad su nastali i osvojili Metković, a zatim izašli na nacionalnu scenu, apsurdno je da je jedna od poruka Bože Petrova bila da žele promijeniti i SDP i HDZ te način vladanja tim strankama. Istodobno, nisu imali nikakve demokratske stranačke procedure unutar sebe.
Sad bi tome trebao doći kraj jer Most danas na prvim izborima bira predsjednika, potpredsjednike, glavni odbor i ostala stranačka tijela. No i dalje će Most ostati jedinstvena stranka po svojem načinu funkcioniranja.
- I dalje ćemo biti i stranka i platforma. Oni koji ne žele ući u Most, a žele sa svojim nezavisnim listama, moći će djelovati kroz Nacionalno vijeće, koje će biti suradničko tijelo. Najlakše je reći da će Nacionalno vijeće djelovati po principu koalicije - rekao je jučer Nikola Grmoja, kojega su često titulirali osnivač, ideolog, glasnogovornik ili zastupnik Mosta.
Od danas bi Nikola Grmoja trebao biti politički tajnik Mosta.
Za predsjednika stranke bitka će zaista biti “neizvjesna”. Do zadnjeg trena je jedini kandidat bio Božo Petrov, osnivač Mosta i nekadašnji gradonačelnik Metkovića. Onda se jučer pojavio protukandidat. Za njega nitko dosad na političkoj sceni nije čuo, a nije se ni isticao u aktivnosti Mosta. Njegovo ime je Robert Postaj i bio je na listi za dijasporu Mosta. Sad je član zagrebačke organizacije stranke. Iako su novinari bili skeptični i pitali Grmoju je li on izabran kao “alibi kandidat” ili “zec” koji nema šansu za pobjedu, ali bi trebao dati dojam demokratičnosti zbog više kandidata, Grmoja uvjerava da se ne radi o tome.
Postaj je rođen u Hamburgu, direktor je tvrtke Zaslon koja nudi projektantske i konzultantske usluge.
O sebi je napisao da je radio na projektima vrijednim i do 50 milijuna eura te je bio posebni i financijski savjetnik za posebna ulaganja. Postaj će kandidaturom izaći na scenu, ali očito je da će Božo Petrov ostati na čelu Mosta kao i dosad.
Most će, uz Petrova, imati dva potpredsjednika stranke i predsjedništvo koje će imati pet članova. Osim njih, imat će i glavni odbor stranke u kojem će biti, osim tih članova predsjedništva, pet osoba koje će izabrati na izbornom Saboru, ali i 21 povjerenik županijskih organizacija Mosta.
Za potpredsjednike se kandidiralo četvero kandidata. Ines Strenja Linić, trenutačna zastupnica Mosta iz Rijeke, Robert Podolnjak, ustavni stručnjak i zastupnik, koji je bio nesuđeni predsjednik Sabora. Zatim je tu Miroslav Šimić, predsjednik kluba zastupnika Mosta koji je bio član nezavisne liste GOGO iz Osijeka, ali je ipak postao jedan od ljudi od povjerenja Petrova. Četvrti kandidat je Branimir Karačić. Karačić je bio jedan od članova i osnivača Hrasta, prve stranke od koje je krenula karijera i Petrova i Grmoje. Karačić se čuva daleko od javnosti, a napustio je Most u jeku teških pregovora s HDZ-om i Mostom 2015. godine.
- Iz moralnih razloga dajem ostavke na sve funkcije u Mostu i Nacionalnom vijeću Mosta. Nemojte biti pregrubi prema Boži, čovjek stvarno ima dobre namjere, ali pritisci su prejaki - napisao je tada Karačić, koji se ipak sad vratio u Most.
To nacionalno vijeće Mosta bilo je čudno tijelo koje je donosilo odluke iako nije bilo predviđeno statutom stranke. Javnost se začudila kad je vidjela da su u njemu i ljudi koji nisu bili na izborima 2015. godine, a krojili su tempo pregovora tada sa SDP-om i HDZ-om. U njemu je još i Ladislav Turčinović, predsjednik vijeća Sv. Petra u Šumi. Također, tu su bili i Dario Čehić, odvjetnik iz Poreča blizak Crkvi, koji je pisao tužbu protiv Zakona o životnom partnerstvu koji daje veća prava homoseksualcima. Čehić je sad u nadzornom odboru Ine.
Ante Čikotić je odpočetka bio u Nacionalnom vijeću Mosta, a sada je državni tajnik za energetiku.
Ivan Tomljenović je još jedan član Nacionalnog vijeća koji je nekad sudjelovao u radu Hrasta, ali se ne eksponira u javnosti.
Onaj koji nikada nije bio član Vijeća niti imao ikakvu funkciju u Mostu je Ivica Relković. Međutim, Relković je jedan od ideologa Mosta. Pravi čovjek iz sjene za kojeg upućeni kažu da ima presudan utjecaj na Petrova. Neko vrijeme je bio i savjetnik Petrovu dok je on bio potpredsjednik Vlade, a onda se povukao i otišao spremati za izbore. Bilo je to znatno prije nego što se znalo da će prošla vlada pasti. Relković je poznat kao konzervativac, djelovao je kroz Obiteljsku stranku, Hrast, podržavao ideologiju Grozda. Sad je savjetnik Mostovu potpredsjedniku Vlade Ivanu Kovačiću u Ministarstvu uprave.
Inače, Kovačić, bivši gradonačlenik Omiša i jedno od zaštitnih lica Mosta, uopće nije član stranke niti će to biti. Ostat će nezavisan sa svojom listom. Isto vrijedi i za, primjerice, Tomislava Panenića, bivšeg ministra gospodarstva, a sad saborskog zastupnika.
S druge strane, ministri Vlaho Orepić i Slaven Dobrović su tek nedavno i službeno ušli u Most. Grmoja je rekao da će svi nezavisni djelovati upravo kroz Nacionalno vijeće koje neće biti dio Mosta, ali će biti suradničko tijelo. U njemu će sudjelovati i svi zastupnici iz Sabora. Jedan mostovac je stranku i Nacionalno vijeće s nezavisnim pojedincima opisao nedavno kao “dva plućna krila istog tijela”. Na čelu tog čudnovatog tijela još neviđenog u hrvatskoj politici je Božo Petrov.