Građanske inicijative Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje za tri referendumska pitanja nisu uspjele prikupiti dovoljan broj potpisa jer se provjerom naišlo na određeni broj nepravilnosti. Budući da je skupljenih potpisa bilo tek nešto iznad dovoljnog broja, Ministarstvo uprave zadužilo je djelatnike APIS IT-a da provjere svaki potpis na potpisnoj listi, javlja Jutarnji koji je posjetio prostorije APISA u kojima se pregledavaju potpisi. 

ČEKAJU SLUŽBENE REZULTATE Istina o Istanbulskoj: 'Sigurno imamo dovoljan broj potpisa'

Na provjeri potpisa radili su isključivo djelatnici APIS IT-a. Podatke s popisa upisuju u aplikaciju koja pak pokazuje pripada li taj OIB osobi navedenoj u potpisnoj listi, odnosno je li papirnati uzorak identičan podacima u registru birača.

- Ako je osoba čiji smo OIB unijeli već dala svoj potpis za određeni referendum, za nju će aplikacija javiti da potpis nije ispravan, te će odmah objasniti i zašto je neispravan. U tom slučaju na monitoru će se pojaviti riječ - “dupli”. Tako znamo da je taj potpis neispravan - rekla je za Jutarnji Andreja, koordinatorica cijelog procesa.

NAROD ODLUČUJE: 'Neslužbene laži Kuščevića ne komentiramo, imamo potpise'

- Bilo je slučajeva da nečiji OIB pokazuje da se osoba zove Andreja. No na potpisnoj listi bilo je ime Andrea. Prema uputama, to je neprihvaćen potpis jer u Registru birača stoji ime Andreja. U tim slučajevima bi se taj neprihvaćeni unos davao Povjerenstvu koje je onda odlučivalo hoće li se takvi potpisi, iako ih je aplikacija ocijenila kao neprihvaćene, ipak računati kao prihvaćeni - objasnila je koordinatorica. Operateri su se susretali i sa slučajevima kada im je aplikacija pokazivala da osobe čiji su OIB unijeli nema u Registru birača.

KUŠČEVIĆ: PROVJERA JOŠ TRAJE Za referendume su potpisivali umrli pa čak i državljani BiH?

- Tu se uglavnom radilo o osobama koje su preminule, koje nisu hrvatski državljani ili koje su još maloljetne. Isto tako, bilo je i slučajeva kada je OIB ispravan, ali se ne podudara s imenom i prezimenom napisanima na potpisnoj listi - uključuje se u razgovor Bilić i dodaje da APIS-ovi operateri nisu sami zaključivali je li koji potpis ispravan ili ne, nego su sve neprihvaćene potpise predavali Povjerenstvu koje je potom odlučivalo hoće li te potpise uzeti kao važeće ili nevažeće.

Pri provjeri potpisa gleda se na šest zakonski propisanih kriterija, a oni određuju je li se potpisnik nalazio u Registru birača na dan 27. svibnja, do kada su se mogli sakupljati potpisi, je li ime i prezime potpisnika napisano čitko i točno i je li identično onom upisanom u Registru birača, te je li ispravan i potpun OIB.