Ljudi, šta je ovo? Kako je moguće da kad netko premine, država s njegovog računa jednostavno skine sav preostali novac od mirovine? Pa to je privatni račun i privatna imovina, i postoje zakonski nasljednici, napisala je u ponedjeljak Mirela Španjol Marković na svom Facebook profilu. 

- Jutros dođem s pravomoćnim rješenjem nakon ostavinske da zatvorim račun u banci mi kažu da je novac vraćen u državni proračun! i nek idem u HZMO. I onda odeš u HZMO, čekaš u redu i predaješ zahtjev za povratnom koja će biti vraćena u roku od 60 dana! Pa šta je ovo? Kako je to moguće da država ulazi u bilo čiji privatni račun u banci? Zašto banke to dozvoljavaju?  Kako bezobzirno i kafkijanski. Mislim si, što je s jadnim ljudima kojima su preminuli bračni partneri i sami su u mirovini, što moraju raditi da bi došli do svoje imovine - napisala je. 

O svemu se oglasio i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Njihov odgovor o ovom slučaju prenosimo u cijelosti: 

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje mirovine i druga mirovinska primanja u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim je između ostaloga propisano (čl 97. st. 2.) da mirovina i druga primanja koja su isplaćena nakon smrti korisnika primanja pripadaju državnom proračunu Republike Hrvatske a na zahtjev Zavoda banka i pošta su ih obvezne vratiti. Način, uvjeti isplate i povrat mirovinskih primanja utvrđen je ugovorom o međusobnim pravima između Zavoda, banaka i pošte (čl.97. st.1. ZOMO). 

U slučaju smrti korisnika mirovinskih primanja dospjela primanja pripadaju do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je korisnik umro (čl. 95. ZOMO). Budući da se mirovina pokojniku ne može isplatiti, Zavod od banke i pošte zahtjeva povrat sredstava za mjesec u kojem je korisnik primanja umro te ih isplaćuje nasljedniku temeljem rješenja o nasljeđivanju.

Intencija navedenog propisa je korištenje i preraspodjela mirovinskog primanja među nasljednicima, što ne bi bilo moguće ukoliko bi novac ostao na računu preminulog korisnika. Također, naslijeđeno mirovinsko primanje podliježe poreznom tretmanu nasljednika, primjerice korištenja osobnog odbitka i sl., tako da iznos mirovine koji je primao pokojnik i iznos mirovine koji je dio ostavinske mase ne moraju biti identični.