Promjene potrošačkih navika, koje pokazuje posljednje MasterCardovo istraživanje, dokazale su očito – kriza se odrazila na većinu hrvatskih građana, njihove mogućnosti štednje i investicija, ali i broj kartica kojima se koriste. Porazan je podatak da čak 65 posto ispitanika na kraju mjeseca nema nikakav ostatak za štednju.

Od toga 33 posto građana ostatak nema nikad, a 32 posto vrlo rijetko. Ipak, 20 posto uspije izdvojiti mali postotak primanja, a 15 ih posto redovito štedi. Udio građana koji ne mogu ništa uštedjeti povećao se od lani sa 29 na 33 posto. Istodobno, 13 posto građana troši stare zalihe, a čak 21 posto upada u dug na kraju mjeseca! Premda ih se polovica izjasnila da su pogođeni krizom, naši su sugrađani nepopravljivi optimisti – čak 61 posto vjeruje da će im za godinu dana biti isto ili bolje. Ova se statistika djelomice razlikuje od mnogo manjeg stupnja optimizma koji je iskazan u nacionalnom indeksu sreće, no reprezentativni uzorak ovog ispitivanja obuhvaća 1000 ljudi, i to informatički pismenih, jer je provedeno on-line, u suradnji s GfK.

Zanimljivo je da je broj kartica po stanovniku od lani pao sa 3,1 na 2,9.

– Korisnici su vjerojatno izračunali kojih se kartica mogu odreći i prerezali one kojima se manje služe kako bi smanjili trošak posjedovanja kartica – prokomentirala je Aleksandra Babić, MasterCardova marketing i PR menadžerica za Hrvatsku i Sloveniju.

Dvije trećine ljetuje

Na 49 posto pao je udio građana koji se koriste dopuštenim prekoračenjem, a na 35 posto udio onih koji imaju štednju.

Zanimljivo je da čak dvije trećine hrvatskih građana planira ići na ljetovanje, no golem dio njih bit će u privatnom smještaju, kod rodbine, prijatelja ili u vikendicama. Tek jedna četvrtina ispitanika ljetovanje će i platiti, a od njih će to 65 posto učiniti gotovinom, koja je i dalje neprijatelj broj jedan kartičarske industrije.

– Elektroničko je plaćanje transparentno. Ako ga država učini prevladavajućim načinom plaćanja, kao što je to, primjerice, u Skandinaviji, automatski će pasti i snaga sive ekonomije – smatra Aleksandra Babić.

MasterIndex istraživanje pokazalo je i da je porasla internetska potrošnja; čak je 66 posto ispitanika u posljednja tri mjeseca nešto kupilo na internetu