Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita objavio je kako se na Jadranu pojavila invazija alge iz Indijskog oceana, koja u samo tri godine prekrije 100 posto morsko dno.
- O pojavi smeđe alge Stypopodium schimperii obavijestili smo 2022. Nedavnim terenom na Visu, shvatili smo da objavu moramo ponoviti i sve vas pozvati na praćenje širenja ove alge. Napominjemo kako postoji sličnost sa zavičajnom vrstom alge Padina pavonica. Međutim, razlikovanje je lako moguće po boji: zavičajna vrsta Padina pavonica je bijela, a Stypopodium schimperii je smeđkaste obojenosti te ponekad ima tirkizne nijanse. Ujedno je strana alga i puno veća, te može doseći dimenzije od preko 40 cm, a zavičajna padina rijetko do 20 cm - rekli su iz Instituta.
Napominju kako je na Mediteran stigla preko Sueskog kanala.
- Stypopodium schimperii je smeđa alga koja potječe iz Indijskog oceana, a Sredozemlje je vjerojatno naselila prolaskom kroz Sueski kanal. Prva zabilježba bila je u Izraelu oko 1973. godine. Daljnjim širenjem, zahvatila je obale istočnog dijela Sredozemlja, a zabilježena je i u Egejskom i Jonskom moru u Grčkoj - kažu iz Instituta.
Velika je opasnost jer potpuno potiskuje zavičajne alge.
- U jesen 2020. pronašli smo nekoliko primjeraka uz otok Vis, blizu Komiže. Kroz godinu dana brojnost je porasla na tisuće jedinki. Danas je proširena sjevernom stranom otoka sve do Visa na dubinama od 1 do 30 m, a započela je širenje i na Biševu. Alga u samo dvije do tri godine prekrije 100 % morsko dno, potpuno potiskujući zavičajne alge na stjenovitom dnu između 5 i 15 m dubine! Nije moguće predvidjeti hoće li se Stypopodium schimperii uskoro posvuda proširiti našim podmorjem ili će nakon početnog snažnog razvoja, doći do njegovog povlačenja, što se često događa sa stranim vrstama - navode dalje u Institutu.
Pozivaju i sve koji uoče navedenu algu, da ih odmah o tome i obavijeste.
- Ako je uočite, obavezno nam javite. Slikajte je pod morem ili izvadite zbog fotografiranja.
Pronalazak i istraživanje vrste Stypopodium schimperii rezultat je provedbe projekta "Benthic NIS" kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost - zaključuju u Institutu.
Inače, procjenjuje se da postoji više od 40 000 vrsta alga. One su osnovni primarni proizvođači organske tvari u vodi, stoga su u temelju svih proizvodnih odnosa u ekološkom sustavu i važna karika u lancima prehrane riba kao i drugih vodenih organizama. Imaju važnu ulogu u prozračivanju vodenih staništa. Kisik koji oslobađaju u procesu fotosinteze vodeni i kopneni organizmi rabe za disanje.