Vlada se očitovala na prijedlog 33 oporbena zastupnika predvođenih Klubom zastupnika GLAS/HSU za pokretanjem pitanja povjerenja ministrici za demografiju Nadi Murganić zbog toga što je njezino Ministarstvo u javnu raspravu uputilo prijedlog obiteljskog zakona s nizom problematičnih formulacija koji je naposljetku i povučen.
Predsjednik Vlade Plenković odbacio je sve navode iz prijedloga istaknuvši kako je inicijativa promašena i naglasio kako ministrica Murganić uživa njegovo povjerenje, ali i svih ministara u Vladi.
- Odbijamo sve navode kao neosnovane i ističemo da su svi navodi neutemeljeni i nemaju osnove za izglasavanje nepovjerenja. Ovo doživljavamo kao dio demokratskih procesa, ali smatramo da je inicijativa promašena. Obiteljski zakon je na doradi, riječ je o dokumentu koji je izradila radna skupina, a koji nije prošao konzultacije Vlade i ministrica je pravovaljano reagirala - poručio je Plenković.
Još prije sjednice Vlade, ministrica Murganić poručila je kako joj je "izuzetno drago što će svojim argumentima pobiti sve netočne navode koje su naveli predstavnici stranke GLAS-a i SDP-a."
O Agrokoru: Želimo da se cijela priča rasvijetli sa svih aspekata
Na početku današnje sjednice, uoči godinu dana Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na zbivanja oko Agrokora. Istaknuo je kako pravosudne procese ne namjerava komentirati.
- Bitno je sa aspekta Vlade i političkih stranaka koje čine parlamentarnu većinu da želimo da se cijela priča rasvijetli sa svih mogućih aspekata i da svi zajedno kao društvo izvučemo pouke na temelju ovog iskustva i da se ne dovedemo u situaciju koju smo imali ove godine - poručio je Plenković ponovivši koliko je bilo bitno i ispravno donijeti Zakon o izvanrednoj upravi kojim su spriječili negativne trendove i uspjeli sačuvati izvrsne gospodarske trendove.
Istaknuo je kako usprkos ovoj krizi Hrvatska ide u dobrom smjeru te da su pozitivni ekonomski pokazatelji zbog drugih događaja koji su u fokusu javnosti i medija ostali u sjeni i baš zato moraju o tome raspravljati u Saboru i ukazivati na ono pozitivno što Vlada radi.
Osvrnuo se i na rad Istražnog povjerenstva za Agrokor.
- Čuli ste i mišljenja stručnjaka, ono što je činjenica je da zakon o povjerenstvima datira iz iz 1996. godine i propisuje da povjerenstvo prestaje s radom kad počinje sudbeni proces, a danas je to drugačije regulirano. Danas je kazneno procesno zakonodavstvo drugačije. To ne znači da Vlada i sve stranke koje čine parlamentarnu većinu ne namjeravaju na nekom drugom forumu rasvijetliti temu Agrokora. Za nas je važno da se stvari raščiste i želimo poštovati načelo zakonitosti - rekao je Plenković.
Odbili prijedlog SDP-a za Zakon o dodatku na mirovine
Vlada je odbila prijedlog izmjena Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Kluba zastupnika SDP-a kojim se predlaže proširenje primjene Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i na korisnike koji mirovinu ostvaruju iz I. i iz II. stupa obveznog mirovinskog osiguranja. Vlada smatra da je prijedlog Zakona nepotpun u pogledu načina određivanja dodatka i visine.
- Vlada Republike Hrvatske naglašava da se prijedlogom zakona diskriminiraju, odnosno dovode u neravnopravni položaj korisnici mirovina koji ostvaruju mirovinu samo u I. stupu, kojima je to jedina mirovina za razliku od korisnika mirovina koji će ostvariti mirovinu u I. i II. stupu i kojima bi povećana mirovina iz I. stupa za 27% i mirovina iz II. stupa iznosila više od mirovine da je ostvarena samo u I. stupu, odnosno ovaj prijedlog bez detaljne analize propisuje norme koje bi mogle dovesti do novih nejednakosti jer visina ulaganja ne bi pratila visinu davanja, ako bi se svim korisnicima dao isti postotak dodatka neovisno o godini ostvarivanja prava, što je iz prijedloga zakona potpuno nejasno - ističe Vlada u obrazloženju dodajući kako Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje izrađuje financijske projekcije i razmatra najbolja moguća rješenja, kojima bi se svim korisnicima mirovina na adekvatan način osigurala socijalna sigurnost, bez diskriminacije uz održivost mirovinskog sustava te u skladu s gospodarskim mogućnostima države.
Odbili su i predložene izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci Kluba zastupnika Mosta.Oni su predlagali da u središnjoj banci osim neovisnog revizora, reviziju može provoditi i Državni ured za reviziju, da HNB Saboru uz godišnje izvješće podnosi i polugodišnju informaciju te da se trajanje mandata članovima Savjeta HNB-a ograniči na najviše na dva šestogodišnja mandata. U svom obrazloženju, Vlada je istaknula kako Hrvatska, kao članica EU, ima obvezu savjetovati se s Europskom središnjom bankom u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz područja njene nadležnosti i smatraju da predloženi Zakon nije usklađen s mišljenjem Europske središnje banke.
Vlada je na sjednici donijela nacrt konačnog prijedloga zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017. - 2020.
Sredstva za provedbu Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi osigurana su u državnom proračunu za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu u ukupnom iznosu od 350.099 kuna godišnje na pozicijama Ministarstva zdravstva, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Županije će financirati aktivnosti vezano uz predmetni program iz svojih izvora financiranja sukladno financijskim planovima za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu ukupno procijenjene vrijednosti od 2 milijuna kuna.
Cilj Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom je zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana trgovaca, uređenje tržišta i sankcioniranje nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače. Zakonom se predlaže da se trgovcima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna godišnje zabrani korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom bili bi i drugi u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. To znači da bi se Zakon odnosio na više od 90 posto subjekata u sektoru trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Predloženi Zakon na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi stavlja 25 raznih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje na police, kao i primjerice zabranu prodaje finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji, uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost. Među najtežim povredama Zakona je prodaja proizvoda ispod proizvodne cijene, za što je predviđena kazna od pet milijuna kuna za pravnu te 2,5 milijuna kuna za fizičku osobu.
Vlada je Caritasu Križevačke eparhije odobrila jednokratnu pomoć donacijom hrane iz robnih zaliha za pomoć ugroženom i siromašnom stanovništvu u vrijednosti 3,7 milijuna kuna.
Gradu Rabu su dali suglasnost za zaduženje kod Privredne banke Zagreb u iznosu od 13 milijuna kuna na deset godina, za financiranje izgradnje Radne zone Mišnjak.
A prihvatili su i prijedlog izmjena u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama njihova koalicijskog partnera HNS-a koji se odnosi na obvezu biciklista da nose reflektirajuće prsluke ili drugu opremu na svim, a ne samo javnim cestama.