„Za ljubav naše zemlje koja se zove Bosna i Hercegovina. Za ljubav jedinstva i za ljubav da se ne razdvajamo po nacionalnosti, nego da se poštujemo kao ljudi i ne budemo neka plemena“, rekao je Smajić u utorak kada je crkvu blagoslovio vrhbosanski nadbiskup u miru kardinal Vinko Puljić pred mnoštvom vjernika i drugih gostiju.
Smajić je crkvu nazvao „Crkvom mira, ljubavi i poštovanja“. Ona još nije dovršena, ali je na neki način simbol, rekao je Puljić.
Husejn Smajić je na svom imanju Vesela straža tijekom izvođenja radova na izgradnji mini-hidroelektrane 2014. naišao na arheološke ostatke.
Otkriće je prijavio nadležnim institucijama s dokazima kako je riječ o crkvi koja je nekada davno bila na tom mjestu. Zatim je vlastitim sredstvima nastavio iskapanja pod stručnim nadzorom te su iskopani vrijedni arheološki nalazi, piše portal Nedjelja.
Prema procjenama stara crkva datira iz 13. stoljeća. O tome svjedoči i jedan sačuvani pisani dokument iz 1406. u kojem se navodi kako je u toj crkvi održan kapitul bosanske franjevačke vikarije te da ju je pohodio bosanski kralj Stjepan Ostoja.
Smajić je zemljište potom darovao Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a nakon konzerviranja otkopanih zidova odlučio je izgraditi novu crkvu.
Arheološka iskapanja od 2015. vođena su pod nadzorom Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada, a u sklopu istraživanja pronađeno je 12 grobova.
U jednome od njih pronađeno je platno prošiveno zlatnim nitima – baršun, kao i puno luksuznih predmeta koji se vežu za velikaške obitelji koje su živjele na ovom prostoru budući da je Vesela bila značajan trgovački centar.
Ovdje je pronađena i jedna od većih crkva istraženih na prostoru bosanskog kraljevstva, a prema povijesnim izvorima na prostoru Vesele je bio franjevački samostan.