Izmjenama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) koji na snagu stupaju 1. prosinca, proširena su postupanja policije u području uspostave minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, ali i prava osumnjičenika na pristup odvjetniku, istaknuto je u utorak u Ministarstvu unutarnjih poslova.

"Uspostavljanje optimalne ravnoteže između zaštite prava osumnjičenika i širine ovlasti koje ima policija kao otkrivačko tijelo je trajna odrednica Zakona o kaznenom postupku", rekao je na predstavljanju izmijenjenog zakona ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, dodavši da će te promjene uvelike utjecati na način postupanja policije i rezultate cijelog ministarstva.

Zakonom su po njegovim riječima proširena postupanja policije u području uspostave minimalnih standarda za žrtve kaznenih djela te pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga, kao i pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode te na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima.

Uvode se također odredbe o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji te o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja.

Obavijesni razgovori s osumnjičenicima odlaze u povijest

Novina u zakonu je da se od 1. prosinca na tzv. obavijesni razgovor neće moći pozivati osumnjičenike, a ako tijekom razgovora utvrdi da je pozvani građanin osumnjičen, razgovor će biti prekinut.

Zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša objasnio je da će osoba, od onog trenutka kad ju se proglasi osumnjičenikom imati pravo na branitelja. Utvrdi li se tako sumnja tijekom razgovora, policija će prekinuti razgovor, precizirati vrijeme i zatim ovisno o procijeni odlučiti hoće li tu osobu kao osumnjičenika ispitati odmah ili za neko vrijeme.

„Dakle više obavijesnog razgovora sa osumnjičenikom nema, što ne znači da mi i dalje od građana nećemo prikupljamo obavijesti“, rekao je Prša.

Zakonom je također propisano da obvezno pravo na branitelja imaju osobe nesposobne za rasuđivanje, gluhonijeme ili slijepe osoba, ali osumnjičeni za kaznena djela iz županijske nadležnosti i uhićenici.

U svim ostalim slučajevima kad obrana nije obavezna, osumnjičenik može izjaviti da ne želi branitelja, ali mu je policija dužna objasniti da mu to olakšava položaj u kaznenom postupku.

Prša je objasnio da je prema ranijim odredbama osumnjičenik bila osoba koja je kazneno prijavljena, protiv koje se provode izvidi ili je provedena neka dokazana radnja, dok je sad osumnjičenik osoba za koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti.

Pojasnio je da je policija i dosad provodila ispitivanja okrivljenika po nalogu državnog odvjetništva, dok će sada svi osumnjičenici te osobe koje su uhićene i svi građani za koje se tijekom razgovora utvrdi da su osumnjičenici imati pravo na odvjetnika pri tom ispitivanju.

Zakon pojačava zaštitu žrtava tijekom postupka

Osim zaštite osumnjičenika zakonom će biti pojačana zaštita žrtava tijekom postupka, a riječ je o svim osobama koje su pretrpjele imovinsku štetu ili bol.

Ministar kaže kako je svakako pozitivni pomak što su izmjenama unijete odredbe koje pružaju znatno veću zaštitu prava od one minimalne kakvu traže mjerodavne direktive Europskog parlamenta i Europskog vijeća čime žele potvrditi da je policija kao tijelo vlasti usmjerena na suradnju s građanima i pokazuje inicijativu u zaštiti njihovih prava.

Neke novine koje su policiji omogućene ovim zakonom, poput audio-video snimanja ispitivanja osumnjičenika ili posljedica za prikupljene dokaze u slučaju propusta, predstavljaju novosti kakve u svojim postupcima ima malo koja europska država, kazao je ministar.

Ustvrdio je da je MUP kapacitiran potrebnom opremom te da su na vrijeme pokrenuti procesi nabave pa zasad raspolažu sa 187 kompleta za audio i video snimanje.

Božinović odbacio prozivke sindikata   

Božinović je odbacio prozivke Sindikata kriminalističke policije koji je tražio odgodu primjene zakona tvrdeći da će policajci teško moći procijeniti trebaju li prema nekome postupati kao prema građaninu ili kao prema osumnjičeniku i da temeljni policajci nisu prošli potrebnu edukaciju.

Po njegovim riječima edukaciju policajaca provodile su sve policijske uprave, dok je Ravnateljstvo policije odredilo edukaciju dodatnih 900 policajaca kako bi se educirali za primjenu zakona.

„Zato postoje edukacija, zbog toga smo s ljudima nekoliko mjeseci intenzivno radili i postoji niz radnih skupina koje su se oko toga angažirale. Nekoj od gospode koja su pisala pismo bilo je ponuđeno da budu dijelom tih radnih skupina i da se upoznaju s čime se ljudi educiraju, međutim oni su se opredijelili za javnu komunikaciju“, rekao je ministar.

Sindikat kriminalističke policije upozorio je nedavno da će nove izmjene i dopune ZKP-a koje stupaju na snagu 1. prosinca ograničiti i otežati policijski posao pa traži hitnu odgodu njegova stupanja na snagu. Prema tvrdnjama sindikata nove izmjene drastično zadiru u dosadašnji način rad policije i znatno otežavaju provođenje izvida kaznenih djela.