Izmjene Zakona o državnim dužnosnicima kojim se u dužnosnike uvrštavaju glavni državni inspektor i glavni vatrogasni zapovjednik i utvrđuju koeficijenti njihovih plaća, saborska oporba kritizirala je kao još jedno "HDZ-ovo uhljebljivanje", dok su vladajući navodili da se zakonom želi depolitizirati i profesionalizirati državnu upravu, a da se za vrijeme Milanovićeve Vlade državna uprava 'namnožila njihovim kadrovima, prijateljima, kumovima'.

Izmjenama zakona za glavnog državnog inspektora predlaže se koeficijent za obračun plaće 6,21, a za glavnog vatrogasnog zapovjednika predlaže se da se utvrdi dužnosnikom s koeficijentom za obračun plaće 5,70. Izmjenama se također briše dosadašnji dužnosnički položaj pomoćnika ministara.

"Ovaj zakon može se nazvati HDZ uhljebljivanje", izjavio je Mrsić koji smatra da zakon neće dovesti ni do depolitizacije niti racionalizacije državne uprave.

Za plaću glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića za koju je izračunao da će iznositi oko 18500 kuna neto mjesečno, Mrsić je rekao kako 'očito honorira to što je moramo otići s mjesta predsjednika zagrebačke Gradske skupštine budući da je za 3500 kuna veća nego je imao prijašnji glavni državni inspektor.

"Mikulić u inspektorat, netko drugi u Institut za vode, netko treći kao ravnatelj i državni tajnik, i Plenković će riješiti svoje unutarstranačke ratove na grbači hrvatskih građana", ustvrdio je Mrsić.

I SDP-ovi zastupnici navodili su da je riječ o 'HDZ-ovom uhljebljivanju'.

  "Vidjet ćemo koliko će pomoćnika ministara postati ravnatelji uprava", kazao je Gordan Maras (SDP) osvrnuvši se na odredbu kojom se briše dosadašnji dužnosnički položaj pomoćnika ministara te zamjenjuju radnim mjestima rukovodećih državnih službenika.

Ako ravnatelji uprave ostanu službenici umjesto pomoćnika ministara kao dužnosnika nakon idućih izbora podržat ćemo zakon, a ako ne, nećemo ga podržati, uvjetovao je Arsen Bauk (SDP).

"Slušati da HDZ uhljebljuju je ispod razine rasprave u Saboru, jer svi koji su govorili, a bili su u Vladi Zorana Milanovića, šutke su tada namnožili državnu upravu svojim kadrovima, prijateljima, kumovima ", uzvratio je na navode oporbe zastupnik HDZ-a Josip Borić.

Ivan Šuker (HDZ) naglasio je da Vlada želi zakonom poslati tri poruke - da želi depolitizirati i profesionalizirati državnu upravu, ojačati inspekcijsku službu, te urediti hrvatsku vatrogasnu službu.

"Kada nema konkretnih primjedbi na zakon onda je sve - 'uhljebništvo'. Bilo bi zgodno pogledati koliko je po raznim ministarstvima zaposleno ljudi nakon izbora 2011. godine", kazao je Šuker.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) upitala je kako se došlo do koeficijenta 6,21 za glavnog državnog inspektora ako je koeficijent za ministra 6,42 a za potpredsjednika Vlade 7,14.

"Državni inspektorat ima 1500 zaposlenih pa je bilo za očekivati koeficijent između ministra i potpredsjednika Vlade. Koeficijent govori da se nije shvatio značaj glavnog državnog inspektora i važnost njegova resora", smatra Mrak Taritaš.

GLAS-ove izmjene Zakona o strancima bez podrške vladajućih

Prijedlog izmjena Zakona o strancima Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a kojima traže promjenu odredbi vezane za odbijanje ili prestanak boravka ili protjerivanje stranaca  zbog nacionalne sigurnosti, nije u utorak naišao na podršku vladajućih koji su poručili da se ne mogu donositi akti koji će oslabiti sigurnost građana.

"Prioritet je sigurnost Republike Hrvatske i građana i s tih pozicija ne možemo prihvatiti prijedlog GLAS-a i HSU-a", kazao je Davor Ivo Stier (HDZ) istaknuvši kako se ne mogu donositi akti koji će oslabiti sigurnost građana.

Klub GLAS-a i HSU-a predložio je da se kod odbijanja boravak strancu u državi ili njegova protjerivanja iz razloga nacionalne sigurnosti to učini uz pisano obrazloženje, a ne kako je sada, bez obrazlaganja razloga. Traže i da se državljani treće zemlje koji nemaju uvjete za ulazak u zemlju prethodno saslušaju prije donošenja konačnog rješenja.

Izmjene bi imale indirektno utjecaj na kreiranje tolerantnije, civiliziranije i otvorenije atmosfere koja promovira i vodi računa o ljudskim pravima svih, istaknula je Vesna Pusić (GLAS).

"Pokažimo da nismo mala zatvoren zemlja i da smo otvoreni za nekoga tko je spreman doći i raditi u Hrvatskoj " apelirala je Anka Mrak Taritaš.

Skromni pomaci u ostvarivanju operativnih planova za nacionalne manjine

Zastupnici su dali svoje mišljenje i o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u državnom proračunu Hrvatske za 2017. godinu za potrebe nacionalnih manjina , upozorivši na skromne pomake u ostvarivanju operativnih planova za nacionalne manjine i premala izdvajanja za konkretne projekte nacionalnih manjina.

"Pomaci u ostvarivanju operativnih planova za nacionalne manjine su minimalni ili nepostojeći", smatra zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin koji je pozvao vladajuće da planove izvade iz ladica i pročitaju.

"Nikada nisam dobio poziv od nekog ministra ili tajnika da me pita o tome što je ostvareno a kamoli što treba ostvariti", kazao je .

Zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi pohvalio je povećanje izdvajanja sredstava za nacionalne manjine u 2017. na 144 milijuna kuna ali i upozorio na premala izdvajanja za konkretne projekte. "Ostvaren je pomak ali nedovoljan ", ocijenio je.

Dragana Jeckov (SDSS) ukazala je na niz problema srpske nacionalne manjine, od sve većeg broja slučajeva nasilja i uništavanja imovine, govora mržnje protiv Srba, do otpora službenoj uporabi jezika i pisma srpske manjine.

Sabor u srijedu o statističkim aktivnostima

Državni zavod za statistiku (DZS) u 2018. planirao je provesti 232 statističke aktivnosti a uspješno je proveo njih 231, navodi se u izvješću o statističkim aktivnostima o kojem će saborski zastupnici raspravljati u srijedu.

Jednu statističku aktivnost koju DZS nije proveo (Metodologija i obračun vrijednosti dugotrajne imovine Hrvatske) zbog nedostatka resursa uvrštena je u godišnji plan za 2019. godine te je njegova provedba planirana u skladu s definiranim rokovima, stoji u Izvješću o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. godine.

Što se tiče drugih nositelja službene statistike, oni su proveli sve planirane aktivnosti.

Za provedbu statističkih aktivnosti u 2018. godini DZS  planirao je 105,9 milijuna kuna, a utrošio je 95,75 milijuna kuna.

Prije rasprave o Izvješću zastupnici će raspraviti izmjene Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koje se predlažu zbog objedinjavanja inspekcija u Državni inspektorat.

Za kraj  radnog tjedna predviđena je rasprava o Mostovom prijedlogu zakona o toplinarstvu  kojim žele, kako ističu, stvoriti pretpostavke za sigurnu i kvalitetnu opskrbu toplinskom energijom.