Prije pandemije Kvarner je ugošćivao oko 80 tisuća gostiju zdravstvenog turizma godišnje - jako važne, i sve jače grane turizma. Riječ je o gostima koji troše pet, do čak deset puta više od prosječnog turista, i koji na odredištu ostaju dugo, u prosjeku dva do tri tjedna. Pandemija je, nažalost, značajno uzdrmala i to tržište, makar ono ne ovisi o sezoni. O oporavku zdravstvenog turizma, i tome što sad sve nudi gostima, razgovaramo s doc.dr.sc. Vladimirom Mozetičem, predsjednikom Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera. 

Koliko je pandemija, i kako pogodila zdravstveni turizam u Hrvatskoj?

- Sigurno da je jedan od sektora koji je uvelike pogođen pandemijom i sektor pružanja usluga u zdravstvenom turizmu. Pandemija je ograničila dolaske korisnika usluga, a time značajno umanjila prihode zdravstvenih subjekata, koji pružaju u cijelosti ili djelomično usluge gostima iz inozemstva, i u privatnom i u javnom sektoru. To je naročito bilo izraženo tijekom prošle godine, uz postupni oporavak 2021. Istodobno je privremeno bila usporena iz objektivnih razloga i promocija usluga na emitivnim tržištima.  Briga poslodavaca je svakako bila usmjerena, uz održavanje kontinuiteta poslovanja, i na očuvanje optimalnog broja radnih mjesta za nastavak pružanja usluga u razdoblju oporavka.

Kakva je situacija na Kvarneru, jeste li, i koje goste izgubili, je li se promijenio profil onih koji dolaze?

- Naša regija se ne može izdvojiti od posljedica pandemije, čak štoviše, upravo zbog razvijenosti  i širine pružanja usluga u zdravstvenom turizmu, 2020. je bila vrlo izazovna. Međutim, upravo razvijenost i prilagodljivost su omogućili da, čim su se stvorili objektivni epidemiološki preduvjeti, oporavak krene zadovoljavajućim putem. To znači povratak prethodnih korisnika usluga, ali i dolazak novih.Zdravstveni turizam u našoj Županiji ima povijest koja dugu gotovo 180 godina. Tradicija i zemljopisna pozicija, odnosno "pozicijska renta", jedan su od razloga zbog kojih je u našoj regiji zdravstveni turizam prihvaćen kao jedan od značajnijih smjerova cjelokupnog razvoja. Većina ustanova dugi niz godina kontinuirano ulaže značajna sredstva u kadar, opremu i prostore, kao i u promociju vlastitih usluga na emitivnim tržištima. Vrhunska kvaliteta usluge uz optimalnu cijenu, te odlična prometna povezanost kopnom i zrakom glavni su razlozi konkurentnosti, koja se kontinuirano prepoznaje i u sadašnjem zahtjevnom razdoblju.

 Tko je u zdravstvenom turizmu najpogođeniji i zašto, a tko se pak najbolje održao u pandemiji?

- Iako su svi sektori izravno pogođeni krizom uzrokovanom epidemijom, sigurno su pružatelji dentalnih usluga - koji su i u najvišem udjelu sudjelovali u uslugama u zdravstvenom turizmu, s najvećim udjelom korisnika usluga iz zapadnoeuropskih zemalja, većinom iz Italije - najviše osjetili posljedice epidemije. Upravo su te ustanove unazad dvadesetak godina postizale visokokvalitetne rezultate, istovremeno ulažući u kadrove, opremu, prostor i promidžbu. One ustanove koje su nastavile dio svojih usluga, neovisno o kojoj se djelatnosti radi, u prijelaznom razdoblju, pružati pojedinačnim gostima iz inozemstva te našim građanima, jednostavnije su prebrodile izazove.

 Tko nam sad, i u kojem broju dolazi u zdravstveni turizam?

- Procjena je da je prijepandemijske 2019. na Kvarneru boravilo više od 80.000 gostiju zbog usluga u zdravstvenom turizmu. Velika većina bili su strani gosti, u prvom redu zbog usluga u dentalnoj medicini, a zatim u području raznih segmenata rehabilitacije, te selektivnih oblika dijagnostičko, terapijsko/operacijskih postupaka. Trenutno su to pretežno gosti iz zemalja u okruženju, prvenstveno Italije, koji i nadalje prednjače u dolascima, ali je zamjetno povećanje broja gostiju iz Slovenije, Njemačke i Austrije. Očekuje se nastavak dolazaka gostiju i iz Skandinavije, Velike Britanije i Rusije. Otvaraju se i druga, udaljenija, tržišta. Korisnici usluga u našim ustanovama, a time i regiji, mogu boraviti sukladno tipu medicinske usluge, od jednog dana do nekoliko tjedana. Postupni oporavak, te djelomična normalizacija stanja vidljiva je u svim sektorima, brojke koje se najčešće spominju su realizacija na razini 60-70 posto od one iz 2019.

Je li i kako država/regionalna i lokalna vlast na bilo koji način zdravstvenom turizmu olakšala pandemijsku krizu?

- Pomoć u sufinanciranju zaposlenika s ciljem očuvanja radnih mjesta najvidljivija je pomoć realnom sektoru koji se bavi zdravstvenim turizmom. Slični oblici pomoći od strane osnivača ustanova, bili su pruženi javnim ustanovama koje se dijelom bave i pružanjem zdravstvenih usluga na tržištu. Za očekivati je da će i razni modeli prijava na europske projekte omogućiti dodatne potpore u daljem razvoju. Također, prisutno je isticanje i planirano ulaganje u promidžbu i projekte zdravstvenog turizma kao jednog od značajnih segmenata ponude u Hrvatskoj, od strane Ministarstva turizma i sporta i HTZ-a , te potporu Ministarstva zdravstva, HGK i HUP-a.

Osjeti li se oporavak i što bi ga, eventualno, dodatno potaknulo?

- Oporavak se svakako osjeća, programi i protokoli su usuglašeni s realnošću kontinuiteta epidemijskih valova i suživota s virusom.  Hrvatska još uvijek nije dovoljno prepoznata kao destinacija zdravstvenog turizma te će uz regionalne razvojne projekte biti potrebno dodatno povezivanje dionika i na nacionalnoj razini. Činjenica je da se zadnjih godina i na nacionalnoj razini pojačano ulaže u organizaciju, promociju i zakonsku regulativu u području zdravstvenog turizma. Određivanje prioritetnih tržišta, promoviranje oblika usluga koje nudimo, naročito u onim segmentima u kojima imamo visoku kvalitetu, tradiciju i resurse, te korištenje prednosti prirodnih ljekovitih čimbenika neke su od potrebnih aktivnosti. Na taj način se izdvajaju djelatnosti koje u preventivnom, integrativnom, personaliziranom, te terapijsko-rehabilitacijskom segmentu trebaju biti dugoročno konkurentne. Svakako da te usluge trebaju pratiti i ostali turističko-smještajni kapaciteti, srodne nezdravstvene usluge, uz omogućavanje dugotrajnijeg boravka zdravstveno-turističkih gostiju. Važna je i edukacija kadrova u području zdravstvenog turizma, te korištenje rezultata znanstveno-istraživačkih projekata u ukupnosti ponude. Međusobno klastersko povezivanje i djelovanje svih dionika u zdravstvenom turizmu i zdravstvenoj industriji, pri čemu svi nude segment u kojem je najkompetentniji, pokazuje se kao uspješan model suradnje, pružanjem zdravstvenih usluga, promocijom na domaćem i inozemnom tržištu, organizacijom prijevoza i smještaja , te dodatnim nemedicinskim aktivnostima (kultura, gastronomija, “outdoor activities“,  „story-telling“ …) i sadržajima za korisnike usluga i njihovu pratnju.

 Je li kriza iznjedrila neke nove ideje u sektoru? Imate i post-COVID rehabilitacijske programe

- Navest ću primjer kroz aktivnosti našeg Klastera, koji okuplja 34 članice iz zdravstvenog, turističkog i znanstveno-edukacijskog sektora s preko 8000 zaposlenih, a koji je primjenjiv i na nacionalnoj razini. Iako je pandemija usporila planirani razvoj, proteklo vrijeme je iskorišteno za izrade novih programa prilagođenih potrebama u novonastalim okolnosti. Trenutno naše članice u ponudi imaju dvadeset i šest post COVID rehabilitacijskih programa, koji su ponuđeni i domaćem i stranom tržištu. Fokus članica Klastera usmjeren je prema razvoju i ponudi usluga u preventivnoj i personaliziranoj medicini, rehabilitaciji (tjelesnoj i mentalnoj), tzv. „lifestyle“ medicini, odnosno medicini životnog stila, te programima aktivnog i zdravog starenja. Iako su nam u fokusu u prvom redu zemlje u okruženju - na 500 kilometara ili pet sati vožnje boravi 76 milijuna ljudi, od kojih je 14 milijuna starijih od 60, promidžbu usmjeravamo i prema Skandinaviji, Britaniji, te Rusiji i Ukrajini. Istraživanja pokazuju da za sada deset posto stanovnika EU koristi zdravstvene usluge izvan matične države (to je oko 50 milijuna), a onih koji bi to željeli je 53 posto (oko 250 milijuna), te je to pokazatelj da tržišta ne manjka. Nedavno je Kvarner Health Cluster potpisao  ugovor o suradnji sa Ministarstvom Ayush pri vladi Republike Indije, koje promovira tradicionalne oblike medicine, jogu i ayurvedu. Nastavljena je i komunikacija sa suradnicima iz Kine. Također, u kontaktu smo i s partnerima iz SAD (ACAP- Association of Croatian American Professionals), kroz srednjoročne projektne aktivnosti u području zdravstvenog turizma i zdravstvene industrije.