- Nesretniku koji živi u Hrvatskoj bilo je dosta kopanja po kontejnerima, gladi i hladnoće. Odlučio je prekinuti svoj život. Način na koji je to htio napraviti jest da ode na najbližu prugu i da čeka vlak HŽ-a da ga pregazi. Nakon nekoliko dana pronašli su njegovo tijelo i obdukcijom utvrdili da je nesretnik umro od dosade čekajući vlak HŽ-a da ga pregazi - to je vic kojim je Željko Lenart (HSS) završio saborsku raspravu o zakonu o željeznicama.

Kada je riječ o brzini kojima voze hrvatski vlakovi kazao je kako su pragovi truli pa se zato ni ne mogu postizati veće brzine. Naveo je da na samo 5,4 posto pruga u zemlji se postiže brzina između 140 i 160 kilometara na sat, na 17 posto postiže se brzina iznad 100 kilometara na sat, a na 37 posto je postiže se ispod 60 kilometara na sat.  

- I prosječni biciklisti su brži od hrvatske željeznice. Na Divljem zapadu su vlakovi vozili tim brzinama kada se moglo na dobrom konju stići vlak i opljačkati ga - rekao je Lenart. 

Upozorio je da je u Europi željeznica strup prometa, ali to nažalost nije slučaj u Hrvatskoj. Najviše u svemu pate građani i gospodarstvo. Lenart je pobrojao kako su hrvatske željeznice katastrofa, na njima ginu ljudi, a gospodarstvo od njih ima malo koristi, a razvoj Hrvatske talac loše politike prema željeznicama. 

Pero Ćosić (HDZ) upozorio je na pad broja putnika na željeznicama. 

- Početkom '90.-tih godina željeznica je prevozila više od 40 milijuna putnika, 2010. taj broj je porastao na i dostiže 69,5 milijuna i on od tada bilježi kontinuirani trend pada do te mjere da je u 2017. zabilježeno manje od 20 milijuna putnika prevezenih željeznicom kazao je Ćosić.