Guverner HNB-a Boris Vujčić za Media servis govorio je o tome možemo li izdržati još jedan lockdown, o oporavku, proračunu, međunarodnim pričuvama te otkrio hoće li nam pandemija otežati ulazak u eurozonu.
Brojne zemlje uvode lockdown, iako zaziremo od te riječi, u Hrvatskoj se zbog pogoršane epidemiološke situacije sve češće o tome priča. Ako do tog scenarija opet dođe, može li naše gospodarstvo to preživjeti?
- Možemo, sigurno možemo preživjeti čak i da dođe do punoga lockdowna. Međutim, mora se imati na umu da je to vrlo skupo, kao što se pokazalo i ovaj put. Vidite da smo završili godinu s proračunskim deficitom od 29,5 milijardi kuna. To je posljedica upravo takvog tipa lockdowna. Ako je moguće, dobro je izbjeći takav tip lockdowna jer ostavlja posljedice u smislu velikog duga koji će se sutra morati vratiti - rekao je Boris Vujčić za Media servis.
Naglašava da je HNB u poziciji da bi mogla financirati potrebe kao što su mogli i na proljeće. A ako duže vrijeme nastavimo uz trenutne epidemiološke mjere, Vujčić kaže da će to biti udar na životni standard stanovništva. Prema posljednjim procjenama pad BDP-a u ovoj godini bit će 8 posto, dok se iduće godine očekuje rast za 5 posto i već krajem 2022. godine potpuni oporavak. Ove postotke, pogotovo predviđanje oporavka, mnogi iz političkih krugova pa i struke smatraju nerealnima, pogotovo tko uzima u obzir da nam je javni dug 330 milijardi kuna i da nam se proračun većinom temelji na osobnoj potrošnji i zaduživanjima.
- Taman nakon što smo mi izašli van s projekcijom, i broj slučajeva zaraze koronavirusom je naglo porastao. Znači da su se počeli materijalizirati neki od tih negativnih rizika. Međutim, opet je vrlo teško reći što će se sad događati do kraja kvartala - poručio je.
Na pitanje ima li već sad naznaka da će taj procijenjeni pad BDP-a u ovoj godini ipak biti veći i da nam slijedi sporiji oporavak, odgovorio je da HNB svoje procjene daje samo svaka tri mjeseca i da su u posljednjima rekli da prevladavaju negativni rizici:
- U jesenskom temeljnom scenariju mi podrazumijevamo da ćemo u prvom kvartalu imati cjepivo. Ja mislim da je to u ovom trenutku najrealnija pretpostavka jer koliko čujem od epidemiologa, cjepiva su u zadnjim stadijima testiranja. Ako se stvari budu tako razvijale, tvrdi da ćemo imati brži oporavak gospodarstva. Međutim, ako dođe do komplikacija, očekuje nas lošija situacija. Smatra da u ovom trenutku dobro balansiramo između restriktivnih mjera i očuvanja gospodarstva.
Kada su u pitanju bruto međunarodne pričuve HNB-a, na pitanje je li bilo kritično u vrijeme proljetnog lockdowna i je li se pitao u tom razdoblju jesu li dostatne, odgovorio je:
- Da, da. Kad krene tako nešto, onda se uvijek pita jesu li dostatne. Kada je ovo počelo, bila je nagla potražnja za devizama. Mi smo reagirali intervenirajući s međunarodnim pričuvama u visini 5,1 posto BDP-a, što je ogromna intervencija. U par tjedana morali smo potrošiti 2,6 milijardi eura i u tom trenutku naravno da čovjek gleda kolike su te rezerve i što ako se ovim tempom nastave smanjivati. Koliko mogu izdržati.
No, onda je HNB s Europskom središnjom bankom dogovorio uspostavljanje swap linije, odnosno da mi njima damo kune, a oni nama eure. Guverner objašnjava da su tada svi spekulanti protiv kune odustali jer svi na tržištu znaju da se na taj način povećavaju međunarodne pričuve i mogućnost da se održava stabilnost tečaja. U rujnu su te pričuve iznosile 18,3 milijarde kuna. Ako ne uspijemo izbjeći novi lockdown, hoćemo li se opet dovesti u sličnu situaciju da se pitamo imamo li dostatne zalihe?
- Mislim da smo ovom trenutku čak spremniji nego što smo bili na početku. Temeljni razlog je to što smo u srpnju ušli u tečajni mehanizam Europske unije - ERM II. Mi u tom mehanizmu imam automatski pristup swap liniji Europske središnje banke - kazao je Vujčić.
Budući da smo od srpnja u svojevrsnoj "čekaonici za euro" i da su ranije procjene da bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., hoće li nam tu čekaonicu produžiti pandemija? Vujčić objašnjava da smo prvi rizik eliminirali, a to je upravo bio ulazak u tečajni mehanizam, a drugi rizik je da ne zadovoljimo nominalne kriterije konvergencije:
- Što se tiče inflacije, kamatnih stopa i tečaja mala je vjerojatnost. Što se tiče javnog duga mala je vjerojatno, jer nama javni dug mora padati za jednu dvadesetinu razlike između sadašnje razine javnog duga i 60 posto. To je realno očekivati. Najveći i u ovom trenutku jedini realni rizik je da se proračunski deficit mora održati održati ispod 3 posto.