Deklaracija kojom se uvela reforma školstva u Europi potpisana je 19. lipnja prije 15 godina u Bologni. Potpisali su je europski ministri obrazovanja. Hrvatska je potpisala deklaraciju 2001., a studijske programe je uskladila 2005. godine.

Reforma je trebala uvesti veću mobilnost studenata, dati im kvalitetnije studiranje i približiti ih Europi. Ali rezultati ne pokazuju da je Bolonja išta bolja od starog sustava studiranja.

- Bio sam prvi kritičar Bolonjskog procesa. U prvih 5, 6 godina nitko ga nije kritizirao. Tri su glavna problema bolonjskog sustava: svođenje fakulteta na osnovnu školu, prevelika podjela nastavnog rada i uvođenje Bolonje bez ikakvih materijalnih pretpostavki (cjelina znanja se gubi u velikim skupinama studenata) - rekao je profesor Žarko Puhovski.

Na Bolonju se osvrnuo i novoizabrani ministar obrazovanja, Vedran Mornar.

- Taj sustav je, osim usuglašavanja s obrazovnim sustavima drugih zemalja, trebalo prilagoditi studije novom tržištu rada. Ono ne prepoznaje sveučilišne prvostupnike ('baccalaureuse'). Nije se značajno smanjio ni postotak studenata koji nikada ne završe studij. Bolonja je produljila trajanje studija, umjesto da ga je skratila. Potrebna nam je hitna reforma visokog obrazovanja - rekao je ministar.