Virus je postao tri, do čak devet puta zarazniji, infektivniji, ali ne i smrtonosniji, kaže u razgovoru za 24 sata Igor Štagljar, molekularni biolog i profesor na Sveučilištu Toronto. Kako će dalje mutirati, nitko ne zna.
POGLEDAJTE VIDEOVIJESTI
Može li se virus do jeseni značajnije promijeniti, nabolje ili nagore, kakva su predviđanja vas znanstvenika?
- Promjene u genomima (genetičkoj informaciji), ili kako ih mi znanstvenici nazivamo mutacije, pogađaju viruse od kad je čovječanstva pa tako isto to vrijedi i za ovaj novi SARS-CoV-2 koronavirus koji uzrokuje COVID-19. Znanstvenici su već detektirali brojne mutacije u njegovom genomu, no, na svu sreću, genetička informacija SARS-CoV-2 koronavirusa se sastoji od vrlo dugačke 'pozitivne' RNA molekule koja sadrži oko 30.000 nukleotida te ne mutira tako često kao što to čini influenca virus koji uzrokuje gripu. Njegova se RNA molekula sastoji od samo 12.000 nukleotida. Većina gore detektiranih mutacija u genomu SARS-CoV-2 virusa nema nikakvog utjecaja na njegovu infektivnost i letalnost, no važno je spomenuti da je opsežna znanstvena studija, objavljena prije nekoliko dana u renomiranom časopisu Cell, pokazala da nova verzija SARS-CoV-2 koronavirusa, koja je došla u SAD iz Europe, posjeduje tzv. D614G mutaciju u proteinu šiljka (engl. Spike protein) tj. promjenu jedne jedine aminokiseline, i to aspartične kiseline koja je u virusnom protein šiljka promijenjena u aminokiselinu glicin. Ta mutacija čini virus tri do devet puta infektivnijim nego što je prvobitni virus, ali, na svu sreću, ne i smrtonosnijim.
Što nas onda očekuje na jesen?
- Nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kako će ovaj virus mutirati u budućnosti te hoće li te promjene u njegovoj genetičkoj informaciji virus učiniti smrtonosnijim ili ne. No, ja mislim da je drugi val pandemije neminovan i to iz vrlo jednostavnog razloga - svijet nažalost nije uspio zaustaviti širenje SARS-CoV-2 koronavirusa - on i dalje cirkulira diljem naše planete i po mom mišljenju će se vratiti kad dođe hladnije vrijeme. Postoje samo dva načina kako se možemo zaštititi od ovog novog korona virusa. Prvi je da steknemo kolektivni imunitet tzv. procjepljivanjem, tako da pustimo da virus zarazi oko 70 posto svjetske populacije, no to je nemoguće jer bi uzrokovalo smrt najmanje 2-4 posto cjelokupne populacije. Drugi način je da stvorimo djelotvorno i sigurno cjepivo, za što će nam u najboljem slučaju trebati još najmanje godina do dvije. Dakle, nema nam druge nego da do pojave cjepiva budemo strpljivi i pridržavamo se onih, najprimitivnijih mjera zaštite od virusa: fizičkog distanciranja, nošenja maski te pranja ruku. I, naravno, potrebno je provoditi konstantno testiranje na širokoj populaciji stanovništva kako bi detektirali, i odmah izolirali novootkrivene slučajeve zaraze.
Prema sadašnjim podacima na portalima koji prate broj zaraženih u svijetu, čak 99 posto ih ima lake simptome, je li to moguće?
- To je brojka koju je prije nekoliko dana prvi put spomenuo američki predsjednik Donald Trump i ona jednostavno nije točna. Demantirali su ju i brojni ugledni epidemiolozi i virolozi. Mogu vam sa sigurnošću reći da prema podacima ovdje iz Kanade, oko 80 posto zaraženih neće imati većih tegoba jer većina njih će čak biti asimptomatična, dakle bez ikakvih simptoma. Oko 15 posto zaraženih će trebati dodatni kisik kako bi mogli disati, a preostalih pet posto zaraženih će završiti na respiratoru. Šansa da ga prežive je ovdje u Kanadi 58 posto. Dakle, 20 posto svih zaraženih će morati biti hospitalizirano.
Maske će nam sigurno pomoći da smanjimo transmisiju virusa, ali ne vjerujem da će nam pomoći da izbjegnemo drugi val kasnije na jesen. On bi mogao biti gori nego prvi, iz jednostavnog razloga što će se na jesen uz COVID-19 pojavljivati i druge respiratorne infekcije, pa bi stoga ukupan broj oboljelih mogao biti znatno veći. No moram naglasiti da je znanost u proteklih šest mjeseci puno naučila o ovom virusu te nam je to znanje sasvim dovoljno da se pripremimo za drugi val pandemije.
Kako komentirate činjenicu da će tek sad nakon izbora Hrvatska opet postrožiti mjere?
- Ne bih komentirao ovo pitanje jer je ono političke prirode.
U Srbiji je smrtnost 1,93 posto, a u Hrvatskoj 3,5 posto, je li to doista samo zbog više testiranja/otkrivenih slučajeva, ili ima i nešto drugo u pitanju? Jesmo li pogodili s brojem testova, dovoljno ih se radi?
- Osobno ne vjerujem da su službeni podaci koji dolaze iz Srbije točni jer od mojih kolega i prijatelja liječnika iz Beograda dobivam skroz oprečne podatke. Činjenica je da je ova pandemija ispolitizirana u brojnim državama svijeta, a Srbija je jedan od najizraženijih slučajeva. Što se tiče broja testova u Hrvatskoj, naš epidemiološki tim se na samom početku pandemije odlučio za tzv. hammer & dance (“čekić i ples”) pristup. To znači da u fazi karantene (tzv. fazi “čekića") nije bilo potrebe provoditi puno testova jer su ljudi bili zaključani u svoja četiri zida te je trebalo testirati samo one koji su imali simptome korona virusa. Sada se Hrvatska nalazi u tzv. fazi “plesa”, što znači da su se građani vratili normalnim životima, što implicira da je sad mogućnost transmisije virusa jako velika. U ovoj fazi je izuzetno važno da se testiranja provode što masovnije, pogotovo sad kad je Hrvatska otvorila svoje granice za turiste iz brojnih zemalja, a znamo da će neki od njih sa sobom dovesti i SARS-CoV2 virus kojeg će, nažalost, prenijeti na naše sugrađane. Upravo će nam ta masovna testiranja pomoći da pravovremeno otkrijemo nova žarišta zaraze, što je pogotovo bitno zbog onog dijela populacije koji je asimptomatski, dakle bez ikakvih simptoma, kako bi se baš svi takvi asimptomatski slučajevi izolirali prije nego što zaraze velik broj ljudi. Dakle, kako bi i dalje mogli održati povoljnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, sad nemamo drugog izbora nego definitivno moramo uvesti masovna testiranja. Uvjeren sam da će naš epidemiološki tim, koji je do sada cjelokupnu situaciju izvrsno držao pod kontrolom, uskoro krenuti u ta masovna testiranja koja će se morati provoditi sve do pojave cjepiva ili lijeka protiv COVID-19.