Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorio je u četvrtak, u povodu epidemije ospica u Srbiji, da postoji mogućnost unosa virusa ospica u Hrvatsku i time nastanka epidemije, a osnovna mjera za sprečavanje epidemije je visoka procijepljenost stanovništva.
Opasnost od epidemije ospica u Hrvatskoj postojala je i prije trenutne epidemije u Srbiji, jer se u Europi i drugdje u svijetu ospice kontinuirano javljaju sporadično ili u epidemijskom obliku.
Upozorenja iz Srbije i Slovenije
Ako necijepljena osoba na putovanju dođe u kontakt sa zaraznom osobom, velika je vjerojatnost da će se zaraziti i postoji mogućnost prijenosa infekcije po povratku u Hrvatsku, ističe HZJZ.
Tridesetogodišnji muškarac iz Beograda umro je u srijedu u bolnici na odjelu intenzivne njege od komplikacija izazvanih posljedicama zaraze ospicama.
Po podacima Instituta za javno zdravstvo Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji je u zadnja tri mjeseca registrirano ukupno 630 slučajeva ospica, pri čemu čak 91 posto zaraženih nije cijepljeno, nepotpuno je cijepljeno ili je nepoznatog statusa.
Slovenije je svojim državljanima koji će novogodišnje praznike provesti u nekoj od zemalja gdje se u zadnje vrijeme bilježi masovnija pojava ospica preporučila da se prije toga obavezno cijepe, ako to već nisu učinili.
Svake godine u Hrvatskoj imamo pojedinačne slučajeve ospica uvezene iz drugih zemalja, no zahvaljujući visokim cjepnim obuhvatima hrvatskog stanovništva, u većini slučajeva ne dođe do širenja infekcije u stanovništvu, naglašava HZJZ.
Osnovna mjera za sprečavanje epidemije ospica održavanje je visokih cjepnih obuhvata stanovništva, čime se onemogućava prijenos bolesti u slučaju unosa izvana.
Nadzor na granici, u zračnim ili pomorskim lukama nije efikasan
Pojačane mjere zdravstvenog nadzora na granici, u zračnim ili pomorskim lukama nisu efikasne, s obzirom da zaražena osoba može biti potpuno zdrava pri ulasku u zemlju, a oboljeti i postati zarazna tek nakon što se vrati kući.
Rizik za epidemijsko širenje prvenstveno ovisi o procijepljenosti populacije u koju bi došao bolesnik. U Hrvatskoj su cjepni obuhvati u opadanju zadnjih šest godina i razlikuju se među županijama i mjestima.
Najniži su cjepni obuhvati u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a slijede Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija, napominje HZJZ.
Postoji mogućnost cirkulacije virusa ospica pojavi li se u nekim od gradova s niskim cjepnim obuhvatima, pogotovo ako bi se radilo o djeci predškolske dobi, što bi moglo rezultirati manjim epidemijama.
Pri upisu u školu cjepni su obuhvati kombiniranim cjepivom protiv ospica, rubele i mumpsa viši nego u dobi od godinu dana, pa je rizik za širenje ospica u školama niži nego u predškolskim ustanovama.
Postoje kategorije stanovništva s nižim cjepnim obuhvatima od prosjeka, kao npr. migrirajući Romi. Unos virusa u romsku populaciju mogao bi rezultirati manjim epidemijama ospica, što se dogodilo 2014/2015. godine nakon višekratnih unosa ospica iz inozemstva među Rome u Hrvatskoj.
Savjet: Nadoknaditi propuštena cijepljenja
Najvažniji savjet koji se građanima može uputiti za smanjenje rizika od ospica jest da nadoknade propuštena cijepljenja, poručuje HZJZ.
Ako netko po povratku iz inozemstva oboli s visokom temperaturom praćenom osipom po licu i tijelu, treba se javiti liječniku radi pravovremenog postavljanja dijagnoze i zaštite osjetljivih osoba u kontaktu.
Dolazak liječniku treba najaviti telefonom, da se izbjegne boravaka s drugim bolesnicima u čekaonici, s obzirom na to da grupiranje osoba u čekaonicama pogoduje širenju infekcije virusom ospica.
Smrtnost od ospica je oko 0,1 posto, tj. na tisuću oboljelih umre jedna osoba, a može biti viša ako je među oboljelima visok udio pothranjenih osoba ili osoba s oštećenjem imunološkog sustava, navodi HZJZ.