Tamo su uz predsjednika Republike Zorana Milanovića bili ministar pravosuđa Damir Habijan i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na tragične događaje iz rujna 1999. kada su tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene - sutkinja Ljiljana Hvalec, stranka Gordana Oraškić i njena odvjetnica Hajra Prohić dok je teško ozlijeđena sudska službenica Stanka Cvetković. U spomen na njih, kao i za sve žene žrtve nasilja, predsjednik Milanović zapalio je svijeću i položio cvijeće ispred zgrade Općinskog građanskog suda.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan osudio je bilo kakav oblik nasilja, posebice nad ženama i nasilje u obitelji te ustvrdio da zakonodavni okvir ima odvraćajući učinak, ali je nužno da djeluje sinergijski s onima koji primjenjuju taj zakon.
Na obilježavanju je bio i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovan Dobronić, koji je ustvrdio da je situacija bolja, ali da još nije onakva kakva bi trebala biti.
Rekao je da se suočavamo s ozbiljnim društvenim problemom, a to je činjenica da mnogi muškarci kada stupe u brak ili vezu sa ženom misle da je ona njihovo vlasništvo i da mogu raditi s njom što žele.
"Govori se i da ti muškarci nasilje počine u afektu. S tim se ne slažem, mislim da su to proračunate kukavice koje su već ranije pokazale znakove nasilničkog ponašanja, a kada vide da sustav ne reagira onda zaključuju da im neće biti ništa, ako s tim nastave i zato do nasilja i dolazi", rekao je . Poručio je da je njihov glavni zadatak da sudske odluke gdje god mogu djeluju preventivno.
Osvrnuo si na činjenicu da se suci kod donošenja presude oslanjaju na centar za socijalnu skrb i razne vještake psihologe, sociologe i da je Hrvatska prema ocjeni izvješća GREVIO na razini spomenutih struka zaostala zemlja.
Naveo je primjer kako se smatra da i majka i otac trebaju jednako sudjelovati u životu djeteta i da se često na temelju te pretpostavke, ocu koji je već dokazani nasilnik povjerava dijete.
Rekao je i da suci koji se bave ovakvim slučajevima trebaju biti svjesni da imaju i pravni i društveni problem pred sobom i trebaju voditi računa da kazna za počinitelja bude odvraćajuća.
"Zbog slučajeva obiteljskog nasilja dolazi do pritisaka na suce u smislu izricanja strogih kazni, ali suci moraju i dalje moći slobodno odlučivati o visini kazne", kazao je Dobronić.