Obavezni vojni rok trebao bi se, prođe li političku proceduru, vratiti s prvim danom iduće godine. Vojni rok zamrznut je prije 16 godina i zamijenjen dobrovoljnim služenjem. U Ustavu RH, u članku 47, upisano da su svi građani RH koji su za to sposobni dužni braniti svoju zemlju, osim što oni koji zbog vjerskih ili moralnih nazora imaju prigovor savjesti ne moraju obnašati vojničke dužnosti, rekao je Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a u HTV-ovoj emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska'.
- Mladići koji će biti pozvani na temeljno vojno osposobljavanje popunjavat će pričuvne postrojbe Hrvatske vojske, a dio njih koji se odluči za profesionalnu službu mogu nastaviti profesionalnu službu u HV-u, biti osposobljavani za rodove, službe ili struke ovisno o njihovim znanjima i vještinama - rekao je Jušić.
Vojna obveza odnosi se na muškarce starije od 18, a žene do 30 godina će i dalje moći ići na dragovoljno vojno osposobljavanje. Jedan od glavnih razloga za uvođenje obveznog vojnog osposobljavanja je da bi se pričuvne postrojbe nesmetano popunjavale, rekao je Jušić. Vojni rok neće trajati kraće od dva mjeseca, niti će biti duži od tri. Dva mjeseca je trenutno dragovoljno vojno osposobljavanje i to je gotov model koji možemo samo preslikati na neku novu situaciju, a jedan od prijedloga je i da to bude do tri mjeseca - dodao je.
Pravo na odgodu
Neke kategorije mladića, poput onih koji idu na studij ili se nalaze u inozemstvu, imat će pravo na odgodu, s tim da će se odrediti krajnji rok za služenje, rekao je Jušić. Mladići moraju proći zdravstvene preglede kako bi se utvrdila njihova sposobnost za vojnu službu, a oni koji nisu sposobni neće biti ni pozvani.
- Za njih će biti nešto lakše nego za ulazak u profesionalnu vojsku, neće morati raditi testove tjelesne spremnosti, rekao je Jušić.
Nakon završetka obveznog vojnog roka, oni koji ne izaberu vojni poziv bit će raspoređeni u pričuvne postrojbe u skladu sa svojim prebivalištem.