Inicijativa mladih liječnika traži da se do početka listopada poboljša specijalističko usavršavanje i ukine tzv. robovlasnički ugovor kojima se mlade liječnike obavezuje da u određenoj ustanovi odrade barem još onoliko godina koliko im je trajala specijalizacija.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Tražimo da se u što kraćem roku, a najkasnije do početka listopada, liberalizira sve buduće ugovore za specijalističko usavršavanje, te da se donesu aneksi ugovora za one specijalizante i specijaliste koji su pod ugovornom obavezom - izjavio je Hini Marin Smilović, predsjednik Inicijative koja okuplja nešto više od 200 mladih liječnika diljem Hrvatske.
Po podacima Hrvatske liječničke komore, najmanje 1148 liječnika u Hrvatskoj ima ugovor koji u slučaju ranijeg prekida radnog odnosa sadrži obavezu vraćanja bruto plaća poslodavcu za razdoblje jednako trajanju specijalizacije (obično pet godina).
U HLK-u navode i da najmanje 181 liječnik ima obavezu vraćanja bruto plaća za dvostruko razdoblje specijalizacije (najčešće deset godina).
- Vezano uz ugovore tražimo da samo stvarni troškovi specijalizacije budu u ugovorima. To se odnosi na cijenu poslijediplomskog studija, knjižicu i dnevnik rada, naknadu za mentora i cijenu ispita. Stavke kao povratak bruto plaća ili paušalni iznos od proračunske osnovice po mjesecu specijalizacije treba maknuti iz tih ugovora - objasnio je Smilović.
Tridesettrogodišnji obiteljski liječnik iz Gunje Ivon Matić rekao je da bi ga penalizacija zbog prijevremenog raskida ugovora, koji je sklopio 2017. s Domom zdravlja u Županji, stajala gotovo milijun kuna. Troškovi njegove specijalizacije, kada se zbroje sve stavke, prelaze 40.000 kuna. Njegova neto plaća danas iznosi oko 1700 eura, u što su uključeni i troškovi svakodnevnog putovanja od Gunje do Županje, gdje stanuje.
Četverogodišnju specijalizaciju završio je 2021., te, po ugovoru, mora raditi u Gunji do 2025., jer je za to radno mjesto dobio ugovor. Izrazito je, kaže, nezadovoljan uvjetima rada, koje ilustrira time da nema ni svjetla u toaletu. Ugovor o specijalističkom usavršavanju sklopio je u vrijeme ministra Milana Kujundžića, i ti su ugovori nepovoljniji u odnosu na one sklopljene nakon zakonskih izmjena 2019.
- U ugovorima se svašta može naći - od bianco zadužnica do vraćanja bruto plaća, a svaka ustanova interpretira zakon na svoj način - rekao je Matić.
Kaže da Dom zdravlja od njega sada, u slučaju raskida ugovora, potražuje i vraćanje isplate za prekovremene sate, odrađene u Covid ambulanti u vrijeme pandemije.
Postojeći ugovori trebaju otići u prošlost
Inicijativa mladih liječnika traži da takvi ugovori odu u prošlost, ali i da se u cijelosti promijeni sustav kako bi mladi liječnik mogao skoro cijelu specijalizaciju provesti u svojoj ustanovi. Ta bi ga ustanova onda imala na raspolaganju te ga ne bi, kao sada, slala KBC-ovima i plaćala im troškove njegove edukacije.
Da bi se to realiziralo, trebalo bi dopustiti mentoriranje svakom specijalistu. Inicijativa traži i povećanje naknade za mentore, te periodično ocjenjivanje specijalizanata, ali i mentora kako bi se maknulo one koji su loši.
- Mentori bi dobili veći poticaj da uče mlade, ustanove ne bi bile bez liječnika, a specijalizant ne bi imao osjećaj da je prepušten sam sebi - kaže Smilović.
Inicijativa traži da se čim prije počnu rješavati njihovi zahtjevi, najkasnije do početka listopada ove godine. Podsjećaju i da je to bio jedan od četiri zahtjeva liječničkih udruga te da im je obećano da će se pristupiti njegovu rješavanju. Inicijativa je lani u rujnu organizirala veliki prosvjed pred Ministarstvom zdravstva te su bili jedan od organizatora liječničkog prosjeda u ožujku ove godine. Tada su im obećani razgovori u Ministarstvu o njihovim zahtjevma, no do sada, kaže Smilović, nisu dobili poziv.
UPUZ nije dobio nikakav konkretan prijedlog
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković ponovio je stav UPUZ-a da se u javnom zdravstvu treba osigurati dostupnost liječnika svim građanima bez obzira u kojem dijelu Hrvatske žive.
Jurković ističe da je pitanje liberalizacije specijalizacija izuzetno osjetljivo jer bi moglo bitno utjecati na mogućnost da se u svakom dijelu Hrvatske osigura kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita.
Kako je u javnosti izašla vijest da je postignut dogovor između predstavnika krovnih liječničkih udruga i premijera Andreja Plenkovića oko toga da se s jedne strane mladim liječnicima liberaliziraju specijalizacije, a s druge, da se zaštiti javno zdravstvo u smislu dostupnosti liječnika svakome građaninu, Jurković pretpostavlja da je takvo rješenje već negdje jasno i strukturirano definirano.
Napominje i da UPUZ do sada nije dobio na uvid nikakav konkretan prijedlog, niti je javnost informirana o detaljima takvoga dokumenta.
Prema sadašnjem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, ukoliko se liječnik javi na natječaj za specijalizaciju i potpiše ugovor o specijalističkom usavršavanju sa zdravstvenom ustanovom, pa prijevremeno raskine ugovor, najviši iznos koji mora platiti je oko 250.000 kuna, ovisno u kojem se trenu raskida ugovor, navodi UPUZ.
Jurković smatra da se Hrvatska, kao članica EU-a, našla u izuzetno nepovoljnom položaju jer je liberaliziran protok radne snage, pri čemu su plaće u Hrvatskoj u svim djelatnostima, pa tako i u zdravstvu, među najnižima u Europskoj uniji.
Stoga UPUZ, ističe, podržava povećanje koeficijenata liječnicima, medicinskim sestrama i drugom medicinskom osoblju.
Po podacima te udruge, u Hrvatskoj radi oko 16.000 liječnika, a od toga ih je u bolničkom sustavu oko 7400. U prošloj je godini u bolničkom sustavu bilo 300 liječnika više nego 2021. godine. U UPUZ-u objašnjavaju i da postoji mogućnost da se u Hrvatskoj zapošljavaju zdravstveni kadrovi iz zemalja izvan EU, no prema hrvatskim propisima, potrebno je nostrificirati diplome, što je dugotrajan proces, te ishoditi ostale dozvole.
Piše: Vedrana Larva