Šestorica hrvatskih učenika ostvarili su na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi u ruskom Sankt-Peterburgu jedan od najboljih rezultata za Republiku Hrvatsku od osamostaljenja, osvojivši zlatnu, dvije srebrne i tri brončane medalje.
Zlato je pripalo Bernardu Inkretu iz XV. zagrebačke gimnazije, srebro Krešimiru Nežmahu i Ivanu Vojvodiću, a bronce Andreju Čizmareviću, Dorijanu Lendvaju i Jakovu Ljubičiću, priopćio je u petak voditelj hrvatske ekipe i koordinator HMD-a za natjecanja Matija Bašić.
Hrvatska je time zauzela 21. mjesto među 107 država sudionica koje su na 62. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi sudjelovale s najviše šest svojih najboljih srednjoškolaca.
Natjecanje je održano 19. i 20. srpnja na daljinu, uz poseban nadzor rješavanja ispita u svakoj državi. Hrvatski natjecatelji od kojih petorica dolaze iz XV. zagrebačke gimnazije i jedan iz zagrebačke gimnazije Lucijan Vranjin ispite su rješavali na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a ekipu su vodili Matija Bašić, Ilko Brnetić i Josip Pupić.
Uspjeh mladih matematičara potvrđuju usporedbe s rezultatima u prijašnjim godinama s obzirom na to da se Hrvatska samo 2015. u ukupnom poretku upisala među 20 najboljih. Uz to, rezultat koji je ostvarila ovogodišnja ekipa drugi je najbolji rezultat mladih matematičara u povijesti jer je svih šest učenika osvojilo medalju samo 2011. godine.
Olimpijade iz znanja su po mnogočemu drugačije od sportskih olimpijada jer se održavaju svake godine i natjecatelji su učenici. Potreban je i drugačiji pristup kako bi se odredilo tko je bolji u matematici, logičkom zaključivanju i rješavanju problema, objašnjava Matija Bašić .
Na matematičkoj olimpijadi natjecatelji dva dana po 4,5 sata rješavaju tri zadatka različite težine. Najlakši zadatak mnogo je kompleksniji od svega što se radi na redovnoj nastavi matematike, a ove godine najteži zadatak riješilo je tek 15 od 619 genijalaca iz čitavog svijeta.
Zadaci su smišljeni posebno za natjecanje i nitko od natjecatelja nije nikad vidio baš takve zadatke. Stoga je potrebno puno kreativnosti i istraživačkih sposobnosti za njihovo rješavanje.
Svaki zadatak nosi sedam bodova, pa je tako rezultat svakog natjecatelja između 0 i 42 bodova. Zbog toga se medalje dodjeljuju većem broju učenika, a svima koji su povezani s tim sustavom (učenicima i mentorima, donatorima stipendija, fakultetima, ministarstvima itd.) je poznato da medalja na olimpijadi iz znanja označava visoku razinu talenta, truda i pokazanih sposobnosti.
Osvojiti brončanu medalju često znači da je učenik riješio dva od šest olimpijskih zadataka i bio bolji od barem pola drugih sudionika. Osvojiti zlatnu medalju znači da si među 50 od 620 najboljih učenika-matematičara na Olimpijadi. Drugim riječima, među 50 najboljih srednjoškolaca na cijelom svijetu, naveo je voditelj hrvatske ekipe.
Prvu zlatnu medalju za Hrvatsku osvojio je Domagoj Ćevid, tek 2012. godine u Argentini. Nakon toga mu se pridružio Borna Vukorepa u Kolumbiji 2013. (jedina godina kad smo osvojili dva zlata), a najsjajnije odličje su osvojili još Mislav Balunović 2014. u Južnoj Africi i Adrian Beker 2015. u Tajlandu.
Nakon šest godina, u hrvatsku „kuću slavnih matematičara“ upisao se Bernard Inkret, vrlo samozatajan 18-godišnjak iz Ruda pokraj Samobora. Bernardu je to treće sudjelovanje na Olimpijadi, te je kompletirao čitav set medalja, istaknuto je u priopćenju.