Nedavno objavljeno istraživanje EUROSTAT-a o kulturnim navikama među članicama EU pokazalo je kako su Hrvati na začelju po konzumaciji kulturnih dobara. Loši pokazatelji bili su povod za konferenciju koju je organizirala Hrvatska glazbena mladež, institucija koja već preko 60 godina pomaže mlade glazbenike i na godinu organizira preko 50 glazbenih manifestacija i programa za mlade koje oni rado posjećuju. 

- Mi smo udruga koja se bavi mladima, u prvom redu kreiranju kulturnih politika za najmlađi dio hrvatske populacije. No to je nedovoljno kada se pogleda koliko često i brojno mladi posjećuju narodnjačke klubove, uživaju u 'cajkama' te na takvim glazbenim sadržajima grade svoju kulturu. Percepcija javnosti uzrokovana je krivom prezentacijom glazbenih vrijednosti u hrvatskom društvu. Stvaraju se zvijezde od glazbenika narodnjačkog štiha, veliča se njihov privatni život i aktivnosti, nameću norme njihovog ponašanja i stvara potpuno kriva slika u hrvatskom društvu što glazba istinski jest. Taj izopačeni sustav vrijednosti se nameće danas mladima kao jedini 'pravi' kojega trebaju slijediti - istaknula je glavna tajnica HGM-a Dubravka Dujmović Kušan na konferenciji u muzeju Mimara održanoj u srijedu. 

'Mladi žele slušati klasičnu glazbu'

Predsjednik Hrvatske glazbene mladeži Tonći Bilić također se osvrnuo na trend u kojemu sve manje mladih želi konzumirati umjetnost. Naglasio je kako kod mladih ljudi ipak postoji entuzijazam i volja da slušaju klasičnu glazbu, ali se on sustavno skreće prema nekim drugim vrijednostima u društvu pa radije biraju 'cajke' umjesto Mozarta. 

- Za svladavanje umjetničkih sadržaja potrebna je određena količina napora i znanja. A to nemaju svi, niti je takav slučaj kod svih mladih građana ove države. Stoga je razumljivo da će radije u takvom stanju otići i utažiti svoju potrebu za glazbom u narodnjačkom klubu, a ne koncertom u dvorani 'Vatroslava Lisinskog' - zaključio je Bilić.