Uz Krku smo odrasli, i mi i generacije prije nas. Danas, došlo je takvo vrijeme da mi uz Krku živimo, gledamo je, a ne joj smijemo blizu. Zabranili su nam kupanje u Krki, zabranili su nam ribolov, sve u ime očuvanja Nacionalnog parka Krka, a većina njihovih argumenata o zabrani kupanja u Krki je neutemeljeno. Lokalno stanovništvo je ogorčeno takvom odlukom. Pravilnikom su odredili tri lokacije na kojima se domicilno stanovništvo može kupati, to su Remetić, Stinice i Roški slap. A to kupalište na Roškom slapu, pa to je smiješno. Ogradili su 20-ak četvornih metara Krke, nedovoljno ni za pačju obitelj – govori nam Antonijo Milovac iz Lozovca, mjesta u kojem se u srijedu u poslijepodnevnim satima okupilo nekoliko desetaka ljudi kako bi izrazilo nezadovoljstvo odlukom o zabrani kupanja. Nisu samo Lozovčani pogođeni, i nije samo kupanje sporno.
- Gotovo nema mještanina koji unutar nacionalnog parka nema zemljište. Da bi bilo što radili stalno trebamo dozvole. Već godinama nema jasne komunikacije što se smije, a što ne smije raditi na privatnoj zemlji. Toliko je apsurdno da ja, da bih otpilao jedno stablo, moram dobiti dozvolu. Domicilno stanovništvo je ranije moglo automobilom proći rampu, danas više ne – kaže nam Lozovčanin Ivan Gulin ukazujući na još jednu apsurdnu situaciju.
- U selu Koštane postoji seoska lokva gdje se napajala stoka. Ona je na ulazu u selo i zapuštena je. Stanovnici su je htjeli očistiti, ali iz NP Krka su dobili odgovor da ne smiju, da će njihovi djelatnici to riješiti. Eno ima već nekoliko godina da se čekaju ti djelatnici. Mi ne želimo raditi ništa kontra prirode, ali moramo imati jasne upute o svemu. Te komunikacije s domicilnim stanovništvom naprosto nema. A zabrana kupanja je kap koja je prelila čašu – kaže nam Gulin.
Tom odlukom pogođena su sva mjesta u okolici Nacionalnog parka, Gorišani, Tulići, Koštani, Miljevčani.. koji su se desetljećima kupali u Krki na malim kupalištima ispod svojih kuća...
Naime, NP Krka je još krajem 2019. donijela je Pravilnik o zaštiti i očuvanju parka. Pravilnik zabranjuje kupanje podno Skradinskog buka, ali i na svim drugim lokacijama na kojima su mještani ljeti uživali, a stupio je na snagu početkom 2021. godine. Uzaludno su mještani pregovarali s čelnim ljudima NP Krka i nadležnim ministarstvom.
- NP Krka privlačio je turiste upravo zbog mogućnosti kupanja pod Skradinskim bukom. Danas oni to više ne mogu. Ti turisti više se nemaju zašto zadržavati u parku, neće trošiti novac u lokalnim ugostiteljskim objektima, samo će protrčati kroz njega uz ogromne gužve. Ma čak i da se zbog prevelikog broja turista išlo na zabranu kupanja, trebao se naći kompromis s lokalnim stanovništvom – priča nam Antonijo.
Ni on ni njegovi sumještani ne mogu se pomiriti s činjenicom da im je zabranjen pristup Krki koja je dio njihova života. U tijeku je prikupljanje potpisa za peticiju od Knina do Skradina, a koju je do sada potpisalo 500-ak ljudi. Svoj bunt pokazali su i transparentima i jumbo plakatima s natpisom "Krka je naša mati NEĆEMO je dati". Uskoro planiraju organizirati i prosvjed.
- Prvo kupalište na Krki meni je sada udaljeno 25 kilometara. Jednostavnije mi je onda otići u Šibenik udaljen 11 kilometara. Pokušali smo predstavnicima ministarstva objasnili da zabrana kupanja nema smisla jer se ne uništavaju sedrene barijere. Broj kupača na svim lokacijama osim kod Skradinskog buka je zanemariv. Na području Skradinskog buka ne uništava se sedra jer se kupanje odvija ispod slapova, a na samom području dolazi i morska voda. To potvrđuje i studija izdana 2017. godine, dok studija iz 2020. kaže kako su glavni uzroci propadanja sedrenog krajolika nekontrolirani rast i širenje invazivne vegetacije te zbog izgradnje staza i nakupljanje šljunka. Uz kupanje, po novom Pravilniku zabranjen je i ribolov, a svi znamo da se prije nekoliko godina pojavila štuka koji je ogroman predator – kazuje nam Antonijo.
S njim se slaže i Dino Slavica, predsjednik mjesnog odbora navodeći kako svi razgovori s predstavnicima JU NP Krka idu presporo te smatra kako je za upravljanje zaštićenim područjem vrlo važno lokalno stanovništvo.
- To je zalog za budućnost i nama i generacijama koje dolaze – kaže Slavica.
Njegov sumještanin Ivan Gulin istaknuo je kako je postignut dogovor oko izlova invazivnih vrsta ribe, ali i tu ističe nekoliko apsurdnih odluka.
- Zabranjen je izlov štuke s broda, mula, s obale i plaže, tako da ne znam odakle bi mi tu štuku tribali loviti. Sama ravnateljica Nela Slavica prigovorila nam je na sastanku što smo se uhvatili te štuke, a ovih dana objavljeno je kako je par ribiča izvadilo 50 komada – kaže Ivan Gulin.
Iz Nacionalnog parka Krka objasnili su nam razloge donošenja odluka o zabrani kupanja i ribolova.
- Jedan od razloga degradacije sedre na Krki upravo je kupanje budući da su se kupači penjali i hodali po sedri, ali i utjecali na fizikalno-kemijske uvjete, što je imalo za posljedicu ugrožavanje stanišnog tipa i procesa daljnjeg osedravanja. Negativan učinak na sedru vidljiv je prilikom obilaska prostora nekadašnjeg kupališta ispod Skradinskog buka. Što se tiče ribolova u nacionalnom parku isti nije dopušten temeljem Zakona o zaštiti prirode jer je riječ o ekstrakciji prirodnih dobara, s iznimkom izlova u svrhu kontrole invazivnih stranih vrsta koje su u rijeci Krki zastupljene s 11 vrsta, što čini više od trećine ukupnog broja slatkovodnih vrsta riba te rijeke. Invazivne strane vrste u rijeku Krku unijeli su upravo neodgovorni pojedinci ilegalno, a sa željom 'oplemenjivanja' Krke ribolovno atraktivnim vrstama te one danas ugrožavaju opstanak hrvatskih endema – kažu nam u NP Krka.
Navode i kako je mjera zabrane kupanja uvedena zbog zaštite ljudskih života. Navode kako se pojedinci iz rubnih mjesta nisu pridržavali preporuka za dozvoljena mjesta za kupanje, već su prelazili ogradu i kupali se na samim slapovima, što je donosilo velike probleme u nadzoru i općenito upravljanju Parkom i njegovim posjetiteljima.
- Posjetitelji bi se povodili za tim pojedincima i radili isto. Kad u jednom trenutku imate tisuće posjetitelja na jednom lokalitetu, zbog zaštite ljudskih života i zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti, pravila moraju biti jasna, ista za sve i svi ih moraju poštivati. Osobito je važno napomenuti da je sukladno europskoj i nacionalnoj zakonskoj regulativi nemoguće nešto dozvoliti samo domaćem stanovništvu, a ostalim posjetiteljima ne – kažu nam iz NP Krka navodeći podatak i kako su sukladno Zakonu o potpomognutim područjima 2020. godine isplatili preko devet milijuna kuna jedinicama lokalne samouprave čija područja se nalaze u granicama Parka.
Također, kažu nam kako je su 2018. i 2019. bile rekordne po broju posjetitelja, park je posjetilo preko 1.354.000 ljudi, a radi rasterećenja Skradinskog buka donesena odluka o ograničavanju broja posjetitelja na 10 000 u jednom trenutku.
Više puta su o svim točkama Pravilnika, njih ukupno 55, razgovarali s lokalnim stanovništvom.
- Svi su sastanci završeni u pozitivnom ozračju stoga smo vrlo iznenađeni ovakvim postupanjem – zaključuju iz NP Krka.