Glavni tajnik Ustavnog suda potvrdio je da je Ustavni sud donio odluku o tome jesu li odluke Stožera, za koje se tražila ocjena ustavnosti, u skladu s Ustavom te su izdali priopćenje.
POGLEDAJTE VIDEO: Zabrana rada nedjeljom nije bila u suglasnosti s Ustavom
Ustavni sud zaključio je da Hrvatski sabor može u ostvarivanju svoje zakonodavne ovlasti kada ograničava pojedina ljudska prava i slobode postupati na temelju dviju ustavnih osnova predviđenih člancima 16. i 17. Ustava. Odluka o tome na temelju koje od navedenih ustavnih osnova će ograničiti pojedine slobode i/ili prava u isključivoj je nadležnosti Hrvatskog sabora. Ustavni sud ocijenio je da je donošenjem zakona odnosno izmjena i dopuna osporenih zakona kojima se, između ostalog, zbog sprečavanja širenja epidemije zarazne bolesti COVID-19 radi zaštite života i zdravlja ljudi propisuju mjere kojima se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, Hrvatski sabor postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom.
Ustavni sud navedena rješenja donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te dva izdvojena podupiruća mišljenja (u odnosu na točku 1.). 2 b)
Vezano uz odluke Stožera civilne zaštite: 1. Nije prihvatio prijedloge petero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom: - Odluke o nužnoj mjeri obvezatnog korištenja maski za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 ("Narodne novine" broj 80/20. i 81/20.) i - Odluke o načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 ("Narodne novine" broj 69/20. i 73/20.).
'Mjere Stožera imale legitiman cilj i bile su nužne'
Suci su ocijenili je da su navedene mjere Stožera civilne zaštite bile zakonite, imale su legitiman cilj, zaštitu života i zdravlja građana, te su bile nužne za ostvarivanje tog cilja. Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja.
Odbacio je prijedloge četvero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom: - Odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja ("Narodne novine" broj 32/20. i 48/20.); - Odluke o načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja ("Narodne novine" broj 33/20., 48/20. i 54/20.); - Odluke o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima ("Narodne novine" broj 34/20. i 48/20.); - Odluke o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 ("Narodne novine" broj 51/20., 54/20., 55/20. i 56/20.). Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja. Sud je odbacio i prijedloge šestero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 35/20., 39/20., 44/20. i 48/20.).
Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja.
Sud je odbacio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 32/20.). Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te jedno podupiruće mišljenje. Odbacio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom "odluke Vlade Republike Hrvatske koja je objavljena dana 19. 03. 2020." pod nazivom "Pomoć medijskoj industriji i medijskim profesionalcima u okolnostima epidemije COVID-19". Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja.
Ustavni sud odbacio je jer predlagatelji nisu naveli ustavnopravno relevantne razloge za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih očitovanja proizlazilo je da su za donošenje osporenih akata postojali objektivni i racionalni razlozi.
Zabrana rada nedjeljom nije bila u skladu s Ustavom
Sud je, isto tako, ustvrdio da je, u postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu na temelju članka 38. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH ("Narodne novine" broj 49/02.) da od 27. travnja 2020. do 26. svibnja 2020. točka II. Odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 ("Narodne novine" broj 51/20.) u dijelu stavka 1. koji glasi "nedjelje" i stavka 3. koji glasi "nedjeljom", nije bila u suglasnosti s člankom 16. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti.
Ustavni sud ovu odluku donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te tri podupiruća mišljenja.
'Država je prekomjeran teret prebacila na zaštićene najmoprimce'
U odnosu na pravni položaj zaštićenih najmoprimaca 1. Pokrenut je postupak te su ukinuti pojedini članci Zakona o najmu stanova (glava 11a) te članak 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova. Ustavni sud utvrdio je da država nije ispunila pozitivnu obvezu u rješavanju odnosa između najmodavaca (vlasnika stanova) s jedne strane, i zaštićenih najmoprimaca (stanara u stanovima u tzv. privatnom vlasništvu) te da je u osiguravanju vlasničkih prava najmodavaca, prekomjeran teret prebacila na drugu kategoriju građana, zaštićene najmoprimce.
Ustavni sud ovu odluku donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu četiri podupiruća mišljenja. III) Ustavni sud nije prihvatio prijedloge troje sudaca Ustavnog suda da se provede javna rasprava na temelju članka 50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, na koju bi bili pozvani i predstavnici medija, s obzirom da je ocijenio da za odlučivanje o biti stvari nije potrebno pozvati sudionike u postupku (predlagatelje i predstavnike Vlade ili Stožera civilne zaštite), budući da su sva činjenična i pravna pitanja u dovoljnoj mjeri raspravljena te o biti stvari između velike većine sudaca ne postoji prijepor.
Zašto rasprava nije bila javna?
Ustavni sud, na temelju članka 47. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, nije omogućio nazočnost sjednici predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja postupajući sukladno s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH, Poslovnikom Ustavnog suda te svojom ustaljenom praksom koju u ovom sazivu Ustavnog suda nitko od sudaca nije do sada doveo u pitanje pa ni u drugim slučajevima u kojima je postojao izražen javni interes. Uz navedeno, skreće se pozornost da Ustavni sud, s obzirom na raspoloživi prostor u zgradi suda na Trgu sv. Marka 4, nije u mogućnosti održati sjednicu na način da osigura poštovanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezanih uz pandemiju bolesti COVID-19.
Ustavni sud javnost svog djelovanja osigurava javnom objavom dnevnih redova sjednica, zapisnika sa sjednica, izdavanjem službenih priopćenja, javnom objavom odluka/rješenja i njihovih sažetaka i održavanjem konferencija za medije kada to, s obzirom na velik interes javnosti, ocijeni potrebnim.
Tako će biti postupljeno i u ovim ustavnosudskim predmetima, s time da će konferencija za medije, koju će voditi predsjednik Suda, biti sazvana protekom roka od osam dana za izradu najavljenih izdvojenih mišljenja sudaca.
Rasprava o tome hoće li novinari odnosno javnost moći biti prisutni na sjednici Ustavnog suda na kojoj će se raspravljati o ustavnosti devet odluka Stožera civilne zaštite trajala je dulje od sat vremena, nakon čega je pred novinare izašao tajnik Ustavnog suda Teodor Antić te izjavio kako rasprava sigurno neće biti otvorena za javnost.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Kada Ustavni sud bude donio svoju odluku, izdat će priopćenje, a kada se budu stekli uvjeti, dakle kada odluke budu objavljene i poslane predlagateljima postupka, onda će predsjednik Ustavnog suda održati konferenciju za tisak na kojoj ćete imati prilike postavljati pitanja i čuti odgovore na sve što vas bude interesiralo, a o čemu ćete biti pravodobno obaviješteni. Očekujemo vaš dolazak. Hvala vam lijepa na strpljenju i upornosti, vjerujem da će biti odgovoreno na sva vaša pitanja u potpunosti i pravovremeno - poručio je Antić.
Troje sudaca, koji su bili bili za javnu raspravu, su Andrej Abramović, Goran Selanec i Lovorka Kušan. Abramović je otkrio koji su to argumenti ostatka sudaca bili da sjednica ne bude javna.
Troje sudaca bilo za javnu sjednicu, objasnili svoje argumente
- Postavila se sumnja oko pogodnosti dvorane s obzirom na trenutnu zdravstvenu situaciju, mi smo rekli da nije ta dvorana jedina u gradu, a prema propisima, Ustavni sud zasjeda u Zagrebu, dakle bilo gdje u Zagrebu. Druga tijela koja imaju potrebe za većim dvoranama, odaberu druge dvorane, barem to danas nije problem, a lijepo je i vrijeme, mogli smo zasjedati i vani - rekao je Abramović.
Selanec je rekao da neće biti niti javne rasprave o odluci suda o odlukama Stožera.
- Mi smo smatrali da određena pitanja, koja rade procjep u društvu, jer Ustavni sud ima potrebu stabilizirati ustavni poredak, a ova pitanja dovode do dubokog procjepa unutar društva, unutar institucija, pa i unutar same izvršne vlasti i da bi to trebalo raspraviti s uglednim stručnjacima, strankama i da bi mi od toga imali koristi. Smatrali smo da treba javna rasprava, da javnost ima uvid u sve argumente koji bi se iznijeli - rekao je Selanec, dodavši da je taj prijedlog odbijen.
Što se tiče mogućnosti javnih sjednica Ustavnog suda u budućnosti, Abramović je rekao da to pokušavaju uspostaviti.
- To što ovaj put nismo uspjeli, ne znači da nećemo u budućnosti. Kad bi mediji pokazali interes, kao što su ga pokazali danas, moguće da bi se u budućnosti ta praksa mogla i promijeniti - rekao je.
Šeparović prije sjednice: Nećete biti zakinuti
Dolazeći na sjednicu oko 9 sati, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović poručio je kako sjednica zasad neće biti javna, ali da će javnost sve potrebne informacije doznati kasnije na presici.
- Kako poslovnik i ustavni zakon propisuje, javnost će biti izviještena... Bit će konferencija za tisak, bit će skraćeno obrazloženje, bit će izjave, bit će sve onako kako je propisano. Ako bude javna rasprava, onda ćemo prekinuti, budite bez brige, bit ćete pozvani na vrijeme, nećete biti zakinuti. Vidjet ćemo koje ćemo odluke donijeti, ja vam ne mogu to reći. Ako se odluke donesu i ako ne bude izdvojenih mišljenja, možemo mi odmah imati konferenciju. A ako se donesu odluke i ako bude izdvojenih mišljenja, onda treba čekati osam dana da prođe rok. U svakom slučaju, javnost će biti detaljno i o svemu izviještena, a predsjednik će sigurno imati konferenciju za tisak i sve će biti detaljno objašnjeno i imat ćete pravo postavljati sva pitanja - poručio je Šeparović.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na Ustavni sud stiglo je dosad 30-ak prijedloga za ocjenu ustavnosti raznih odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite, a njihovu ustavnost danas će od 10 sati ocjenjivati na sudu.
Razni stručnjaci i oporba mjesecima su propitivali razne odluke, a danas bi pred sudom trebalo biti ukupno devet odluka stožera. Radi se o dvije odluke za nošenje maski i to za nošenje maski u javnom prijevozu i u zatvorenim prostorijama, zatim dvije odluke stožera o ograničavanju društvenih okupljanja, potom način održavanja pogreba, ograničavanje zadržavanja na ulicama, zabranu rada nedjeljom, baš kao i zabranu napuštanja mjesta prebivališta i prelaska državne granice.
Ustavni suci prvo će odlučivati o zahtjevu troje sudaca da se o zahtjevima za ocjenu ustavnosti raspravlja na javnoj sjednici..
- Ustavni sud ne mora čekati da im se netko obrati već imaju mogućnost sami pokrenuti postupak ocjene bilo koje odluke Stožera ili zakonske odredbe. Upravo to navodi me na zaključak kako bi već reagirali da im je nešto sporno s pozicije usklađenosti s Ustavom - kazao je ustavnopravni stručnjak Mato Palić.
Palić podsjeća kako Ustavni sud prema zakonu ima rok od godinu dana u kojem trebaju donijeti odluku o prijedlogu, zahtjevu ili ustavnoj tužbi.
- Kad je bio poznat rezultat izbora moglo se eventualno prije godišnjeg održati sjednica koja je zakazana za danas. Odlaskom na godišnji prolongirala se odluka za dodatnih mjesec dana - kaže Palić.
Predsjednik države Zoran Milanović više puta ponovio je stav kako je Stožer protuustavno tijelo, a smatra da bi njegove odluke trebalo staviti pod kontrolu Sabora. Palić ističe da u našem ustavno-pravnom poretku to nije predviđeno kao mogućnost.