Premijer Andrej Plenković s ministrima i članovima Nacionalnog stožera konačno je predstavio sve mjere, koje stupaju na snagu od ove subote, a vrijedit će sve do 21. prosinca.

PRATITE UŽIVO:

- Nakon što nam se dnevni broj zaraženih gotovo pa prepolovio od početka do kraja rujna, od listopada je taj broj počeo opet rasti po visokim stopama. Tada sam upozorio da je virus ozbiljna prijetnja, istaknuvši da dolazak jeseni pogoduje širenju virusa - rekao je Plenković dodavši kako su kontinuirano pozivali na izbjegavanje okupljanja i druženja jer će u suprotnom doći do pooštravanja.

Upravo to se i dogodilo jer brojevi novozaraženih nisu počeli padati. Dapače, svakim danom imamo nove rekordne i što se tiče novozaraženih, kao i hospitaliziranih, ali, nažalost, i preminulih. 

-  25. listopada smo ograničili mjere. Brojevi, iako su sporije rasli, još nisu počeli padati. Osobna odgovornost od svih mjera daleko je najučinkovitija. Pozivali smo sve na maksimalnu odgovornost i solidarnost kako bismo izbjegli zaoštravanje mjera i upozoravali da se situacija može pogoršati - rekao je i priznao da posljednjih tjedana u tome Hrvatska nije potpuno uspjela.

- Stoga smo prisiljeni dodatnim mjerama pokušati suzbiti širenje epidemije. Da su se mjere bolje poštovale mogli smo djelotvornije suzbiti epidemiju - poručio je pa ponovio kako daljnja dinamika zaštite od virusa opet ovisi o svakome od nas. 

- Ovaj virus je daleko od bezazlenog. 1 od 58 zaraženih osoba, nažalost, će preminuti, sličan omjer je svugdje u svijetu. Na 9 hospitaliziranih, jedna će osoba, nažalost, preminuti - upozorava i ističe kako Vlada vodi računa o četiri aspekta u borbi protiv korona virusa.

- Da provodimo mjere, da proširimo krug testiranja, da održimo zdravstveni sustav i kapacitete te da se učinkovito pripremimo za distribuciju cjepiva - rekao je.

Na temelju preporuka i konzultacija pripremili smo sljedeće mjere:  

Stupaju na snagu u subotu, traju do 21. prosinca. Ovisno o epidemiološkoj situaciji, naglasio je Plenković, tada će se neki segmenti popuštati ili mjere dodatno produžavati ili čak pooštravati.

- Zabranjuju se svi događaji i okupljanja sa sviše od 25 ljudi, na privatnim okupljanjima 10

- Obavezno korištenje maski kad nije moguće držati distancu

- Javna događanja do 22 sata

- Obustava vjenčanja, na pogrebima najviše 25 ljudi, nema izražavanja sućuti bliskim kontaktom

- Redovito dezinficirati javne površine u zgradama

- Na okupljanjima, kao i u trgovinama i trgovačkim centrima osigurati 4 kvadrata, redovito provjetravati, osigurati da nije previše ljudi

- Javni prijevoz treba limitirati do 40 posto kapaciteta, vozači, putnici i radnici moraju imati maske 

- Radno vrijeme za pekarnice i trgovine kruhom do 22 sata, zabrana prodaja alkohola od 22 do 6 ujutro, obustava sajmova

- Obustava rada kafića i restorana, osim onih u hotelima i kampovima, ali samo za njihove goste

- Restorani mogu hranu dostavljati, a radno vrijeme je kao da nema korone. Kupac može hranu pokupiti na ulazu u objekt, bez ulaska unutra ili restoran može dostaviti na kućnu adresu

- Obustavlja se rad teretana i fitness centara

- Obustavlja se održavanje amaterskih događanja u kulturi, tijekom kino projekcija nema posluživanja hrane i pića, obustavlja se rad zborova i izvedbe složenih scenskih djela (opere i mjuzikli), obustavlja se rad plesnih škola

- Autoškole - vožnja uz pridržavanje epidemioloških mjera, nastava i teorija - online, isto i za škole stranih jezika

- Preporuka je za misna slavlja da budu preko radio, TV programa ili na drugi način koji će omogućiti da vjernici budu prisutni bez dolaska u vjerske objekte. Ako se misno slavlje održava, onda vrijede epidemiološke mjere - do 25 ljudi.

- Preporuka za rad od kuće i rad u smjenama

Protiv smo policijskog sata

Premijer je naglasio kako je cilj održati zdravstveni sustav pa je najavio i pojačanje kapaciteta testiranja.

- Kad je riječ o cjepivu, poduzeli smo sve u domeni Vlade da sve bude pravovremeno i pravedno distribuirano - rekao je. 

Obzirom da se za dio gospodarstva zabranjuje rad, najavio je i za sutra sastanke s raznim udrugama kako bi razgovarali o mjerama financijske pomoći.

- Kako bismo pomogli privatnom sektoru, primjenjivat će se i dalje mjera od 4000 kuna za plaće radnika, a na dnevnom redu će biti i dodatne mjere - rekao je premijer.

Naglasio je kako je Vlada protiv kompletnog zatvaranja i policijskog sata, a ovo sada rade u cilju zaštite zdravlja.

- COVID-19 mijenja način našega života. Moramo promijeniti naš životni stil kako bismo zaštitili zdravlje - poručio je dodavši kako ove mjere imaju trenutnu epidemiološku podlogu.

Capak: Među najgorima smo u Europi

Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, istaknuo je kako smo u prošlom tjednu imali porast novozaraženih od 15 posto. Tjedan ranije je bilo 7,7, a prije toga 4,4 posto.

- Dakle, taj rast nam se ubrzava, a naša 14-dnevna incidencija je trenutno jedna od najviših u Europi i viša je od 900 na 100.000 stanovnika. Po mortalitetu smo u sredini, na 13. mjestu. Nažalost imamo veliki broj umrlih. Situacija je trenutno zabrinjavajuća, brojevi nam i dalje rastu i zato moramo pooštravati mjere, epidemiološki trenutak potpuno opravdava snagu i opravdanost ovih mjera - rekao je poručivši kako se pojačava paket brzih antigenskih testova na terenu.

- HZJZ je objavio dokument o njima, koji omogućuje da se primjenjuju široko, gdje god ima zdravstvenih djelatnika, uz uvjet da se mjesto izvođenja prijavi HZJZ-u i uspostavi kontakt s platformom, koja prati broj novooboljelih. To će nam omogućiti brzu izolaciju pozitivnih i njihovih kontakata. Smatramo da će ove mjere u sljedeća četiri tjedna dati rezultat i da će broj novooboljelih početi padati - kaže. 

Istaknuo je kako brzi testovi imaju niz prednosti, ali i mana, a jedna od njih je što mogu biti lažno negativni. 

- U definiciji bolesti ECDC-a i Svjetske zdravstvene organizacije nema brzog antigenskog testa, nego samo PCR testa. No mi smo odlučili da ćemo ići na njihovu široku primjenu da čim prije otkrijemo oboljele, ali smo dali preporuku da se rade isključivo na simptomatskim bolesnicima. I na nekim mjestima se ti negativni testovi upućuju na PCR. Sad ne uključujemo te brojeve za nacionalni nivo, uzeli smo samo one koji su imali back up PCR-a u HZJZ-u - rekao je Capak dodavši kako je HZJZ do sada napravio preko 2500 brzih antigenskih testova.

- Mi njih pratimo, ali oni nisu u ovoj brojci od 4009 - dodao je. 

Ne upisuju se u dnevnu brojku ni vjerojatni slučajevi, oni koje liječnici vode kao pozitivnima bez testiranja na osnovu simptoma i kontakta sa zaraženom osobom.

- Što se tiče vjerojatnih slučajeva, kad netko dobije simptome u samoizolaciji i da ga se ne pošalje na testiranje, taj broj je izuzetno mali i ja bih rekao bih da ne prelazi brojku 200 u zadnja tri mjeseca - rekao je.

- Osnovali smo radnu skupinu koja se bavi prediktivnim modelima i možda ćemo imati neke predikcije koje bi to brojke bile kroz nekoliko dana. Kad ćemo imati sigurnije rezultate, podijelit ćemo to - rekao je na pitanje koji broj 21. prosinca trebamo postići da se mjere popuste.

Cijela Hrvatska je u crvenom, naglasio je, pa nema te županije koja bi se mogla izuzeti od ovih mjera.

Kasni li se s mjerama?

Na nekoliko upita novinara jesu li ove mjere trebali uvesti i ranije, premijer je uporno ponavljao da se ne kasni i da prije nije bilo potrebe. Došlo je do promjene trenda rasta, stoga ove mjere imaju opravdanja sada.

- Mi cijelo vrijeme govorimo da usvajamo mjere koje su takvog karaktera da su primjerene situaciji. One mjere od prije pet tjedana su u startu polučile rezultate, imali smo tjedan na tjedan po danu vrlo mali rast, ali nismo okrenuli krivulju prema dolje. Sada vidimo povećani rast i ove mjere imaju za cilj da to okrenemo u korist smanjenja dinamike zaraze - poručio je premijer.

Liječnici i znanstvenici su duže vrijeme upozoravali da se mjere trebaju pooštriti, no Vlada i Stožer nisu slušali. Ali upravo početkom tjedna ECD je objavio izvješće s projekcijama do siječnja u kojima su za Hrvatsku predvidjeli drastičan broj novozaraženih i umrlih. Baš tad je i Vlada službeno najavila kako će do kraja ovog tjedna postrožiti mjere, iako su par dana prije već donijeli nove. Upitan jesu li se zabrinuli zbog tog izvješća i jesu li ih te projekcije potaknule na pooštravanje, premijer je istaknuo kako su i to uzeli u obzir.

- Najjednostavnije je sve zatvoriti, to je najbolja epidemiološka mjera, ali to jednostavno ekonomski, iskustveno i politički nije realno. Hrvatska nije jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta i mora se s ovom epidemijom boriti na realan način koji čuva zdravlje i omogućuje održavanje gospodarstva i financijske stabilnosti. Upravo su mjere koje donosimo na tom tragu, a prilikom donošenja odluka konzultiramo se sa strukom, imamo epidemiologe, Znanstveni savjet, Stožer i sve odluke donosimo na temelju podataka. Sve uzimamo u obzir i ovo izvješće ECDC-a  je jedan od podataka koji služi kao svojevrsni orijentir - poručio je.

Naime, prema projekcijama ECDC-a, ukoliko ne uvedemo strožije mjere, Hrvatska bi mogla mogla utrostručiti broj umrlih, predviđaju nam ih više od 150. Broj osoba na respiratoru mogao bi se povećati s njih 240 na čak približno 1500, a broj hospitaliziranih s nešto više od 2000 osoba bi trebao premašiti brojku od 10.000 osoba. 

'Razmatra se kažnjavanje'

Naglasio je i kako se razmatra kažnjavanje svih onih koji se ne pridržavaju mjera.

- Nerado razmišljamo o tome i to je jedna aktivnost koju ćemo poduzeti. Radimo to nerado jer cijela ova bitka protiv covida-19 je temeljena na načelu povjerenja, solidarnosti, razumijevanja... Kao Vlada nismo sretni sa sankcijama protiv naših građana jer imamo povjerenja u naš narod. Imamo povjerenja da sugrađani razumiju koliko je bolest opasna za starije i one krhkog zdravlja. Moramo se čuvati. Ako će se neki među nama ponašati bezobzirno prema drugima i ugroziti druge, onda nakon ovog iskustva moramo posegnuti i za mjerama koje će imati sankcije. To radimo jako nerado, osobno mi je to problem. Napravit ćemo distinkciju između odgovornih i onih koji to nisu. Pronaći ćemo način kako očuvati radna mjesta, i od poduzetnika očekujem razumijevanje. Ne radimo to da bismo nekoga ugrozili nego da sačuvamo zdravlje - rekao je.

Obzirom da Vukovarsko-srijemska, ali i Osječko-baranjska osam dana nakon Kolone sjećanja u Vukovaru bilježe rekordne brojke novozaraženih, novinari su ga upitali i da li misli da je pogriješio što se to dopustilo, kad gleda na to iz današnje perspektive. 

- Ono što sam vidio iz medija, epidemiolog iz Vukovarsko-srijemske je rekao da on ne vidi da to ima veze s Kolonom sjećanja, koja je, podsjećam, bila na otvorenom. Ali i tamo smo vidjeli da se dio ljudi nije pridržavao mjera i to je taj problem na koji nastojim apelirati na sve da osvijeste ozbiljnost situacije i da ne utječu samo na svoje, nego i na zdravlje drugih - poručio je ponovivši kako je ovo utakmica, koja se ne može pobijediti bez sinergije svakoga od nas.

Obrazovanje: Predlažu još tjedan praznika

- Preporuka je za visoko obrazovanje da se ide na online, osim onog što po smislu i programu zahtijeva dolaske na fakultete. Što se tiče srednjih škola, inicijativa za eventualni prelazak na online nastavu je na ravnateljima i osnivačima - kaže i dodaje da se temeljem dogovora može prijeći i na online nastavu u srednjim školama.

Kaže da ministar Fuchs predlaže da se trajanje školskih praznika produlji još jedan tjedan da bi nakon druženja za blagdane osigurali još jedan tjedan, koji bi bio dobar zbog epidemioloških razloga.

Božinović: Odluka o sajmovima odnosi se i na Advente

Kad govorimo o Areni, to je odluka koja ovisi o zdravstvenoj struci. Ona je predviđena za bolesnike koji su u fazi nakon najtežeg dijela bolesti, a kad će to biti, vidjet ćemo. Razmišlja se o tome. Što se tiče zabrane sajmova, naravno da su to i Adventi.

Marić: Prosinac je lani bio 6. u cijeloj godini

Mjere vrijede praktički do Božića, a zna se da je prosinac mjesec najjače potrošnje. Ministar financija poručuje da su ljetni mjeseci ipak jači.

- Prosinac jest mjesec pojačane potrošnje, no kad gledamo po izdašnosti lani je bio 6. po redu u ukupnoj godini, po fiskalizaciji. Uvijek su najizdašniji oni ljetni mjeseci. Kad gledamo proteklih šest godina, u prosjeku je 180 milijuna računa, ali se vrijednost fiskaliziranih računa povećava. Očekivali smo da će u prosincu biti kao i cijele godine, kudikamo manje - rekao je ministar Zdravko Marić dodavši da prate situaciju i kakvi bi efekti mogli biti.

- Pratimo iskustva drugih zemalja i najave udruženja, poglavito ugostitelja. Moramo definirati pojmove i metodologiju. Gledajući Njemačku i 'kišobran model', vidim da nije potpuno shvaćeno što to znači. Razgovori traju - rekao je.