U priopćenju objavljenom u državnom listu Global New Light of Myanmar, ministarstvo vanjskih poslova reklo je da "kategorički odbacuje" optužbe, koje su "politički motivirane i miješanje u unutarnje poslove suverene države".
Gotovo milijun Rohindža pobjeglo je iz Mjanmara nakon vojnog gušenja otpora 2017., koji je predmet sudskog postupka za genocid na najvišem sudu Ujedinjenih naroda u Haagu od 2019. godine.
U govoru u Muzeju holokausta u Washingtonu u ponedjeljak, američki državni tajnik Antony Blinken rekao je kako je zaključio da su pripadnici vojske u Mjanmaru "počinili genocid i zločine protiv čovječnosti nad Rohindžama".
Procjena se temelji na dokumentaciji organizacija za ljudska prava i vlastitim nalaza ministarstva.
Mjanmar je u političkim previranjima od prošlogodišnjeg vojnog udara, a vojska se bori da obuzda mirne ulične prosvjede i pokrete građanske neposlušnosti, kao i oružani otpor milicija protiv hunte diljem zemlje koje nastoje silom srušiti vojnu vladu.
Čelnica Mjanmara Aung San Suu Kyi uhićena je 1. veljače 2021., nekoliko sati prije nego što je vojska zbacila demokratski izabrane civilne čelnike u zemlji i vratila zemlju pod vojnu vlast.
Prema podacima udruge za pomoć političkim zatvorenicima koja dokumentira ubojstva i kršenja ljudskih prava, od puča je ubijeno najmanje 1697 ljudi, a više od 12.000 ljudi je uhićeno.