Predsjednik Sirije Bašar al-Asad je pripadnik alavita, vjerske zajednice koja u Siriji čini samo 12 posto populacije. Alaviti se smatraju muslimanima, no suniti im to osporavaju. 

Sukobi u Siriji, a i građanski rat koji se u toj zemlji vodi od 2011. godine započeo je zapravo još prije 40-ak godina kada je na vlasti bio Bašarov otac. 

Alavita u Siriji ima ih oko 1,5 milijuna. Prema podacima Wikipedije 2002. godine u svijetu ih je bilo oko 2,6 milijuna. Najviše u Siriji, a ima ih i u Turskoj, Libanonu te nešto malo u Australiji. Alaviti u Siriji žive uglavnom na području uz Sredozemno more. Osim alavita na tom području žive i suniti, kršćani i ismaili. Alaviti uglavnom čine vojsku koja se bori za al-Asada. 

Naziv Alaviti znači sljedbenici Alija koji je bio rođak Muhameda i njegov prvi muški sljedbenik. Tu je religijsku grupu koju muslimani smatraju sektom, osnovao u 10. stoljeću Ibn Nusayr. Alaviti su svoja vjerovanja držali tajnima od drugih religija pa su o njima kolale različite priče. Alaviti vjeruju u Božansko trojstvo odnosno u tri izvorišta jednoga Boga. Vrhovni je aspekt Esencija, a druga dva su Ime i Vrata. 

Muhamedov rođak Ali, kojeg štuju i Suniti i Šijiti je Esencija, Muhamed je Ime, a Salman Perzijski, pratitelj Muhameda, je Vrata. Njihova je religija sažeta u formuli: "Obraćam se Vratima, klanjam se pred Imenom, obožavam Esenciju". Alaviti vjeruju da su izvorno bili zvijezde, ali su zbog neposluha zbačeni s Neba na koje se mogu vratiti nakon reinkarnacije. Slave neke kršćanske blagdane i djeci nekad daju kršćanska imena. Imaju i neke tajnovite rituale kao što je posvećenje vina što je namijenjeno isključivo muškarcima, a mrtve pokopavaju u sarkofazima iznad zemlje. 

Početak modernih sukoba

Alavit Hafez al-Assad, otac Bašara al-Asada, se 1971. godine proglasio predsjednikom Sirije iako je to mjesto dotad bilo isključivo namijenjeno sunitima. Godine 1973. je usvojen novi ustav prema kojem je islam, koji je dotad bila državna religija, zamijenjen time da je "predsjednička religija islam". Izbili su prosvjedi. Budući da je predsjednik bio alavit i kako bi se ispunio zahtjev ustava proglašen je zakon prema kojem se alaviti smatraju zajednicom šijita. 

Asadova sekularna vlada tolerirala je vjerske manjine, ali ne i političke disidente. Muslimansko bratstvo je 1982. godine organiziralo pobunu koju je Hafez ugušio u krvavom napadu na grad Hama. To je bio početak sukoba između većinskih sunita i manjinskih alavita. Budući da alaviti već toliko godina vladaju Sirijom, nezadovoljstvo sunita je eskaliralo 2011. kada je počeo građanski rat. Kaos u zemlji koji je nastao iskoristio je ISIL.