U hrvatskoj povijesti rijetke su ličnosti koje se toliko mistificiraju, mitologiziraju i boje političkim premazima kao što je to slučaj s likom i djelom Miroslava Krleže. Jednima, on je utjelovljenje hrvatskog Genija, drugima kamen spoticanja, trećima pak sotonska komunjara, četvrtima prokleti ustaša, a petima sredstvo za dobivanje državnih subvencija.

Knjiga "Bela, dijete drago" otkriva niz niz novih detalja iz Krležina života i sigurno će izazvati brojne polemike.

Naš najplodonosniji pisac nije rođen u Radićevoj nego u Petrovoj; otac mu je prije ženidbe s majkom bio udovac, Bela i Krleža sve do kraja rata bili su relativno siromašni, a Krležina tetka im nije ostavila stan nego stanarsko pravo. Šokira i činjenica da je Bela, u vrijeme dok su joj rođaci ginuli u Jasenovcu, nastupala u Domu ustaške mladeži u Karlovcu, kao i to da se potpuno konvertirala na katoličanstvo tek 1941...

U novom broju tjednika Express donosimo najkontroverznije tvrdnje iz knjige, je li Krleža varao Belu, a je li ona zbog toga bila luda od ljubomore i snimala golišave filmove, u kakvom su odnosu bili Tito i Krleža, te kako je provodio dane u ustaškom zatvoru.