Ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Nataša Tramišak govorila je o planovima Vlade za obnovu potresom pogođenih područja.
- Govorimo o šteti velikih razmjera koja se dogodila potresom prošle godine, on je ogolio stanje ispodprosječne razvijenosti Sisačko-moslavačke županije. U Republici Hrvatskoj imamo dosta potpomognutih područja, ali ovo je područje dodatno pogoršano potresom. Mora se promijeniti stanje, prvo u smislu poticanja razvoja gospodarstva, promjene gospodarske strukture, zadržavanje postojećeg stanovništva i poticanjeprirasta. Drugo je ublažavanje posljedica potresa i što hitnija i brža obnova - rekla je Tramišak u razgovoru za N1.
- Nekoliko većih kapitalnih projekata zasigurno će promijeniti prometnu strukturu te županije i dodatno je povezati sa Zagrebom - dodala je.
- Najveći dio aktivnosti je vezan uz porast zaposlenosti i što veće usmjeravanje prema malim i srednjim poduzetnicima, obiteljskih poljoprivrednim gospodarstvenicima i na tome trebamo raditi kako bismo potaknuli stanovništvo na veću gospodarsku aktivnost - rekla je Tramišak.
- Kad govorimo o indikativnom financijskom iznosu, to nije isključivo taj, nego popis onoga što smo znali da nam treba za Sisačko-moslavačku županiju. Međutim, ukoliko agilnost bude dovoljno velika, oni mogu koristiti i puno više, rekla je Tramišak, dodavši da će u Sisačko-moslavačkoj županiji ta potpora biti 10 posto veća u odnosu na druge regije, odnosno, primjerice Grad Zagreb - rekla je ministrica.
- Svako će ulaganje imati puno veće potpore u Sisačko-moslavačkoj županiji u odnosu na, recimo, Grad Zagreb. Ta redistribucija i potreba za izlazak iz Zagreba će značiti puno i za prometno rasterećenje samog Zagreba, a značit će puno i za stanovništvo drugih regija - rekla je Tramišak.
- Ako idemo u prevelik intervencionizam države, onda se vraćamo u plansku ekonomiju, a to nije ono što treba raditi - dodala je.
Tramišak je rekla kako je kod projekata najčešće problem direktna komunikacija sa stanovništvom i kako očekuju veći angažman lokalne samouprave.
- Oni su ti koji direktno komuniciraju sa svojim stanovništvom, a očekujemo i agilnost lokalne samouprave, županije i poduzetnika za koje vjerujemo da imaju taj potencijal i mogućnost, a onda preko njih dolazimo i do samih stanovnika - rekla je Tramišak.
- Ljudi imaju na čemu raditi i razvijati se, baza postoji, a na Vladi je da im da okvire i potiče ih na razvoju i omogućava sredstva. Nije na Vladi da daje posao, mi nudimo mogućnost da poduzetnici koriste sredstva i opcije i generiraju rast i budućnost - rekla je ministrica.
- Što se tiče Fonda za solidarnost, ta sredstva nisu tu za obnovu kuća, ona su dominantno za javnu infrastrukturu. Drugo je pitanje obnove kuća i višestambenih zgrada. S Europskom komisijom smo iskomunicirali 111 milijuna eura interventnih sredstava, za stambeno zbrinjavanje u državnom vlasništvu. To je ono što se sada radi, raspisuje se javna nabava, kako bi krenuli u izgradnju višestambenih zgrada - pojasnila je Tramišak.
- Da bi obnova bila brža, potrebna je i aktivacija stanovnika. Država ih treba potaknuti na samoobnovu, gdje će država osigurati financijska sredstava stanovnicima koji se odlučuju na samoobnovu - zaključila je Tramišak.