Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak je objasnila da se pojedini općeobrazovni predmeti u dualnom obrazovanju u srednjim strukovnim školama zadržavaju, a dio ih ulazi u strukovne predmete, za koje će se nastavnici moći prekvalificirati unutar svoje struke.

Zadržavaju se hrvatski, strani jezik i matematika, a umjesto povijesti kao općeobrazovnog predmeta, npr. staklari uče povijest staklarstva, za što se mogu doškolovati nastavnici povijesti, pojasnila je ministrica u Facebook live videu, koji je objavljen u četvrtak na temu dualnog obrazovanja, ovogodišnje novosti u strukovnim školama. 

Nastavnicima općeobrazovnih predmeta koji nemaju punu satnicu ponudit će se dodatno obrazovanje za strukovne predmete koji su im bliski.

Ministrica pojašnjava da se zadržava klasični i jedinstveni model obrazovanja kojima je samo dodan dualni model. Taj se novi model u ovom trenutku provodi u 11 škola u Hrvatskoj za ukupno četiri zanimanja - dimnjačar, staklar, prodavač i kozmetičar.

Što se tiče općeobrazovnih predmeta, oni u strukovnim školama općenito nisu zastupljeni kao u gimnazijama, no svi imaju hrvatski, strani jezik i matematiku, a kozmetičari, primjerice, imaju još i biologiju, kemiju i fiziku.

U u dualnom obrazovanju dimnjačara više nema kemije, no ona se zadržava u strukovnom dijelu obrazovanja, u dimnjačarstvu. Tu je i ekologija kao dio biologije, kaže ministrica objašnjavajući u kojem smjeru bi se ponudile prekvalifikacije nastavnicima tih predmeta.

Eventualnu prekvalifikaciju objasnila je i na primjeru profesora povijesti s obzirom da povijest u obrazovanju staklara više nije općeobrazovni predmet.

No, budući staklari će učiti povijest staklarstva,  dizajn i likovno izražavanje u kojima će, kaže ministrica, biti mjesta za one koji se žele cjeloživotno obrazovati, odnosno prekvalificirati.

U dualnom obrazovnom programu prodavača i kozmetičara učit će se komunikologija u strukovnom dijelu, za čije se podučavanje također mogu prekvalificirati nastavnici.

Što se tiče vjeronauka, on je u svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj izborni predmet temeljem međudržavnog sporazuma potpisanog krajem '90-ih godina. Mi ništa ne oduzimamo niti dodajemo kod tog predmeta, kaže ministrica.

Poručuje i da svi prijašnji modeli ostaju, a dodatni dualni model uvodi se samo na onim područjima gdje za njega postoji izraziti interes. Riječ je o interesu poslodavaca koji za takav oblik obrazovanja moraju osigurati praksu, ali i interesu škola i učenika koji su istovremeno i radnici.

Pomoću dualnog modela obrazovanja poslodavci mogu po prvi put direktno utjecati na same programe i njihovu kvalitetu, poručuje ministrica Divjak.

Nakladnici: Prebrzo uvođenje reforme obrazovanja moglo bi proizvesti velike štete

Sudionici okruglog stola održanog u četvrtak u Hrvatskoj gospodarskoj komori upozorili su da reformu obrazovanja očekuje još mnogo posla i da bi njezino prebrzo uvođenje moglo proizvesti velike štete.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Radovan Fuchs kazao je da Ekspertna radna skupina (ERS) radi intenzivno na svim dokumentima koje je naslijedila, te da pokušava izraditi zajedničku metodologiju koja bi se generalno mogla primijeniti uz zatečene manjkavosti i koja bi omogućila izradu metodoloških priručnika.

Fuchs: Hrvatske reforme uvijek kreću iznova

Na okruglom stolu koji je organizirala Grupacija nakladnika školskih udžbenika u sklopu Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Fuchs je kazao da ERS radi u okolnostima loše tradicije da se u hrvatskim reformama uvijek kreće iznova i gubi vrijeme.

Postoji veliki broj kurikula koji su rađeni različitim metodologijama i nisu "jednoobrazni", a tu je i problem Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, koja je po Fuchsu glomazna, liči na Andersenovu bajku i stvara zbrku dvostrukom linijom zapovijedanja.

Ja nisam član ERS-a i ne odlučujem nego ih sazivam i tjeram da rade i vodim računa da se ne bi previše sukobili. Problem je hvatanja rokova, ali reforma je previše ozbiljna stvar, ističe Fuchs koji smatra da je treba postupno uvoditi jer je manja šteta ako se uvodi u četiri ili dva razreda nego ako se sve lomi preko koljena,

Fuchs je izlaganje zaključio rečenicom koju je, kaže, izrekao jučer jedan član ERS-a: "Nije hitno što je bitno, niti je bitno što je hitno".

Nakladnici su istaknuli da je završena javna rasprava o prijedlogu Zakona o udžbenicima na koju nisu pozvani njihovi predstavnici.

Predsjednik Grupacija Zdenko Ljevak kazao je da su se nakladnici odazvali pozivu te su u kratkom vremenu, na temelju radnih verzija kurikuluma, izradili sve udžbenike za Škole za život.

Izrazio je neslaganje s najvažnijim zahtjevom Ministarstva - da udžbenici moraju ima 30 posto manje stranica uz propisanu cijenu udžbenika jer se time, kaže, bitno ograničava kvaliteta udžbenika,

Kršul: Na području obrazovanja vlada zbrka

Novinaraka Dora Kršul ocijenila je da na području obrazovanja vlada zbrka, Ministarstvo sve radi "na vrat - na nos“, odašilja mnogo informacija od kojih škole nemaju koristi.

Upozorila je da "Škola za život" nije cjelovita kurikularna reforma. Previše se forsira krilatica lakših torbi, što može rezultirati lošijom nastavom, kazala je Kršul i zaključila do je teško reći što će biti s reformom sljedeće godine.

Nastavnica hrvatskog jezika u Tehničkoj školi Nikole Tesle u Vukovaru Liliana Radobuljac upozorila je da u sustavu strukovnog obrazovanja vlada nered - u njezinoj školi u tri razreda uče po tri različita pristupa, a u sustavu obrazovanja škole djeluju po sedam različitih modela.

Nastavnici se na kraju nađu bez pomoći onih koji kreiraju sustav i najviše se mogu osloniti na svoje kolege, kazala je Radobuljac i zaključila da upravo nastavnike uvijek gleda 25 pari očiju koji traže odgovor.

Novinari su u pozivu dobili podatak da će na skupu govoriti i glavni savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja Marko Košiček, no on se nije pojavio. Neki novinari su dobili WhatsApp poruku savjetnika za medije Mare Alavanje da u Ministarstvu nisu dobili poziv za okrugli stol.