Stručnjaci iz područja hitne medicine već dugo upozoravaju da problem nije u broju liječnika. To pokazuju i konkretni brojevi.

Problem je u loše organiziranom sustavu koji hitno treba mijenjati, ali očito nema konkretne vizije što učiniti.

- Za razliku od vremena do 2009., kad su bila 462 doktora, danas je u izvanbolničkoj hitnoj službi zaposleno 859 doktora i 1529 medicinskih sestara-tehničara za razliku od prijašnjih 854. Do 2009. bilo je 55 timova T1 u sastavu doktor, medicinska sestra-tehničar i vozač, a danas ih je 709. Reorganizacijom smo uveli i dodatne timove T2, njih ukupno 205, u sastavu dvije-medicinske sestre/medicinska tehničara, s ciljem da izađu na intervenciju i za pacijenta skrate vrijeme do dolaska tima s liječnikom - napisala nam je u četvrtak dr. Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Sustav funkcionira odlično i nitko na svijetu nema toliko liječnika kao mi, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić u četvrtak.

'Ne javljaju se na natječaje'

Gostujući u Temi dana rekao je i kako radi na izmjenama sustava hitne medicinske pomoći u smjeru stvaranja paramedicsa s povećanim ovlastima, pa im na terenu ne bi trebao liječnik. Problem je, navodi on, što se liječnici ne javljaju na natječaje.

Govoreći o stanju u hitnoj medicini i o podatku da se na nedavno raspisani natječaj za 60 specijalizacija hitne medicinske pomoći nije javilo dovoljno kandidata, obnašatelj dužnosti predsjednika Liječničke komore dr. sc. Krešimir Luetić podsjeća da je u posljednjih pet godina hrvatski zdravstveni sustav napustilo 613 liječnika, a njih 1540 pripremilo kompletnu dokumentaciju za odlazak.

Na raspisane natječaje općenito za specijalizacije javlja se sve manji broj kandidata, a istodobno sve mlađi liječnici javljaju se Komori radi pribavljanja dokumentacije potrebne za odlazak u inozemstvo, objavio je priopćenje na službenim stranicama dr. Luetić. Dodao je kako bi za specijaliste hitne medicine trebalo osigurati stimulativnija primanja i beneficirani radni staž. Mlade od tog posla odbijaju i loši ugovori te zastarjeli modeli usavršavanja.

Sve više mladih traži posao u inozemstvu

- U današnjem hrvatskom zdravstvenom sustavu specijalisti hitne medicine pozicionirani su u prvom redu u izvanbolničkoj hitnoj, dok u bolničkoj hitnoj službi tek trebaju pronaći svoju adekvatnu poziciju, u smislu optimalnog korištenja svojih kompetencija te razine odgovornosti u bolničkoj stručnoj hijerarhiji. Nadalje, u djelatnosti hitne medicine, koja je izuzetno stresna, naglašen je tzv. sindrom sagorijevanja, što je također činjenica koja odvraća liječnika od dugotrajnog interesa za rad u hitnoj medicini - napisao je dr. Luetić.

U Hrvatskoj liječničkoj komori, koja je jedina nadležna za izdavanje licenci bez kojih liječnici u Hrvatskoj ne mogu raditi, kažu kako je na dan 17. kolovoza 2018. u njihovoj evidenciji ukupno 18.886 liječnika.

Od toga je 15.224 aktivnih. Imaju 906 nezaposlenih liječnika, 1872 umirovljenika, 369 umirovljenika koji rade i 495 liječnika koji rade u inozemstvu. Činjenica je da sve više mladih specijalista traži posao u inozemstvu pa je tako Komora od ulaska u EU zaprimila više od 1540 zahtjeva za odlazak.

Prema podacima Komore, 2009. u Hrvatskoj je bilo 17.383 liječnika. Samo dvije godine poslije bilo je 17.975, a tijekom 2015. bilo ih je 20.587. Još prošle godine zabilježili su 20.726 liječnika, no pojašnjavaju kako nesrazmjer između lanjskog broja i ovogodišnjih 18.886 liječnika leži u činjenici da su mnogi otišli u mirovinu i odjavili se iz članstva te da je broj aktivnih liječnika približno isti kao i lani.

Ovakva organizacija hitne medicinske službe trenutačno je najbolja moguća

Ravnateljica HZHM-a o organizaciji Hitne

Hrvatska u hitnoj medicini po broju liječnika u odnosu na broj stanovnika prednjači u EU

Ministar Kujundžić o liječnicima u Hitnoj

Nakon umirovljenja neki liječnici ostaju članovima Komore i imaju licencu

HLK o evidenciji broja liječnika u Hrvatskoj

U izvanbolničkoj hitnoj potrebno je provesti postupni ‘task shifting’

V.d. predsjednika HLK, dr. sc. Krešimir Luetić:

Čak 70% pacijenata koji traže pomoć hitne službe nisu hitni pacijenti, a to usporava rad

Ravnateljica HZHM-a o problemima na terenu