Kako bi Hrvatska i dalje ostala zemlja u kojoj nije potvrđena bolest afričke svinjske kuge (ASK) potrebno je još više i snažnije ustrajati na provedbi biosigurnosnih mjera, poručili su u četvrtak iz Ministarstva poljoprivrede.
Afrička svinjska kuga, kako navode, najveća je prijetnja svinjogojstvu u Hrvatskoj te populaciji divljih i domaćih svinja.
"Iako nije nikada potvrđena u RH, što se uglavnom može zahvaliti i brojnim preventivnim mjerama koje se poduzimaju još od 2018., da bi se takvo stanje održalo potrebno je još više i snažnije ustrajati na provedbi visoke razine biosigurnosti na svim objektima sa svinjama, tijekom lova divljih svinja te u svim aktivnostima u kojima se može doći u kontakt s ovim virusom i prenijeti ga na veliku udaljenost", ističu iz Ministarstva.
Također pozivaju posjednike svinja, lovce i zainteresiranu javnost da se informiraju o toj bolesti i preventivnim mjerama putem veterinarskih organizacija.
Uzroci širenja afričke svinjske kuge u većini slučajeva povezuju se s ljudskim faktorom, što još jednom dokazuje važnost provedbe svih preventivnih mjera i dodatnih mjera opreza od strane držatelja svinja, lovaca, ali i cjelokupne javnosti, pojasnili su u Ministarstvu.
Napominju i kako je ASK trenutno je glavno pitanje zdravlja životinja, a sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ove bolesti pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš.
Od prve pojave bolesti na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je trenutno prisutna u Bugarskoj, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i Italiji, dok je Rumunjskoj bolest u potpunosti izvan kontrole.
Osim u državama članicama EU, ASK se proširila i na Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu, a također su u više navrata zabilježene pojave virusa na područjima udaljenim više od 500 kilometara od prethodno zaraženog područja, navodi se u priopćenju.