Poduzetnici su ogorčeni i razočarani najavom uvođenja poreza na ekstra dobit, što su poručili ministru financija Marku Primorcu na radnom ručku kojeg je organizirala HUP - Udruga malih i srednjih poduzetnika za sve članove Hrvatske udruge poslodavaca. 

Poduzetnička zajednica je pozitivno ocijenila porezne reforme provedene u nekoliko krugova tijekom posljednjih godina. No, unatoč tome, poduzetnici smatraju kako je za veće unapređenje gospodarskog sustava potrebno provesti intenzivnije porezne promjene, a koje je Hrvatska udruga poslodavaca komunicirala kao poreznu reformu.

HUP je tijekom ove godine izradio niz prijedloga u području poreznog rasterećenja rada: snižavanje niže stope poreza na dohodak s 20% na 15%, a primjena više stope poreza tek na visokim plaćama, povećanje neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5.000 kn, smanjenje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, povećanje godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka. 

Šefica HUP-a: Poduzetnici su ogorčeni, nisu profitirali

- Osjeća se veliko razočarenje i ogorčenosti radi poreza na dobit. Poduzetnici nisu profitirali. Frustrirani su jer su znanje i ulaganje koristili za povećanje dobiti. Ovaj porez je duboko nepravedan i kažnjava najuspješnije. Prijedlog oporezivanja obuhvaća sve sektore iako uredba EU sugerira da bi se solidarnim porezom trebalo oporezivati samo energetske kompanije ako su ostvarile ekstra profit. Brodarski sektor je imao težak period, prvi put su ostvarili dobit nakon četiri godine. Zakonski prijedlog cilja 208 najvećih kompanija koje isplaćuju najviše plaća i koje su svojim zaposlenicima digli plaće za 15 posto posljednjih godina. Turistički sektor još nije nadoknadio gubitak, a bit će obveznici novog poreza.IT industrija nakon što je godinama ulagala u razvoj a sad generira višu dobit, također će morati platiti ekstra porez. Ne vidimo razlog da se aplicira novi porez jer je proračun stabilan - istaknula je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Istaknula je kako u očekivanju recesije koja nas očekuje treba ojačati snagu najvećih kompanija jer su generator rasta.

- Iako europska uredba sugerira da se ovim porezom solidarnosti uključi samo energetski sektor,  samo mi uz Mađarsku širimo porez i na ostale sektore - kazala je Weber.

'Očekujemo 2,1 milijarda kuna prihoda od dodatnog poreza'

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je kako Hrvatska planira uvesti porez na sve kompanije koje su imale ekstra dobit jer je to navodi, solidaran porez s obzirom na to da se kaže, nalazimo teškim vremenima i da treba pomoći građanima

Dodatni porez na dobit trebao bi se prema prijedlogu Ministarstva financija, ubirati prilikom prijave poreza na dobit - krajem travnja 2023.

To bi bila jednokratna uplata, bez obveze plaćanja predujmova.

- Dodatni porez bi se odnosio samo za 2022. I bio bi izvanredna i jednokratna mjera. Stupanje na snagu Zakona o posebnom porezu na dobit očekuje se do 31.12.2022. po hitnom postupku. Očekujemo 2,1 milijarda kuna prihoda od dodatnog poreza, procjena je prema podacima za 2021. godinu - kazao je Primorac.

Dodatni porez na dobit obuhvatio bi, navodi, sve djelatnosti. Porez bi plaćale sve kompanije ako im je dobit porasla za više od 20 posto u odnosu na prosjek posljednje 4 godine. S time da se dodatnim porezom oporezuje samo onaj iznos koji prelazi 20 posto.

Primorac: Nije nam cilj ikoga kazniti

Izuzeće od porezne osnovice odnosilo bi se na prihode od otpisa obveza u stečajnom i predstečajnom postupku, prihode od prodaje imovine u stečajnom postupku i prihode od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine , pobliži kriteriji propisat će se pravilnikom.

- U ovim okolnostima svi trebaju biti svjesni izazova s kojima smo suočeni. Stječem dojam da dio stanovništva i poduzetnika nema do kraja profiliran dojam u kojim okolnostima poslujemo i kako su fiskalne mjere vlade utjecale na gospodarstvo. Čini mi se da u okolnostima, u našem vanjskopolitičkom kontekstu postoji nerazumijevanje za aktualnu situaciju. Moramo očuvati profitabilnost, nosimo se s brojnim izazovima i nastojimo očuvati standard građana i pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Proračun je morao pomiriti dva cilja koja su teško pomirljiva. Očekujući usporavanje gospodarskog rasta, mjerama smo morali da očuvati rast. Suočeni smo sa značajnom inflacijom i morali smo voditi brigu da proračun ne djeluje inflatorno. Uz gospodarski rast od 5.7 posto u ovoj godini, za iduću projiciramo rast od 0.7 posto. Sad je inflacija 10.4 posto, a iduće godine predviđamo da će biti 5.7 posto pa onda dalje ublažavanje u 2024. i 2025. godini - kazao je Primorac.

Nekoliko puta je ponovio kako ovim dodatnim porezom nije cilj ikoga kazniti.

Poduzetnici koji su mu potom postavljali pitanja žaleći se na novi porez, poručio je da svoje prijedloge dostave kad novi Zakon o posebnom porezu bude pušten na javno savjetovanje.