Niti jedna medijska hajka ne može zaustaviti policajce. Dakle, pod punom političkom odgovornošću odbacujem sve navode iz Večernjeg lista, niti je policija radila ikakve nezakonitosti, rekao je u nedjelju ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić komentirajući tako slučaj u kojem su policajci iz policijskog Uskoka navodno sustavno pratili telefonske kontakte više ljudi iz Sigurnosno obavještajne službe te ključnih ljudi iz Agrokora. 

Dodao je kako nije upoznat s navodnim sadržajem nadzora o kojem pišu mediji.

Rekao je i da policijski službenici tijesno surađuju s DORH-om  te kako niti jedna medijska hajka ma otkuda dolazila neće zaustaviti ministra niti policajce u provedbi zakona ma o kome se god radilo. 

Ostojić je rekao i kako su od objavljivanja priče, odnosno od sinoć do danas, provjerili sve navode koji su objavljeni te tvrdi kako policija nije radila ništa nezakonito. Rekao je i kako se dodatne provjere neće raditi, ali će se provjeriti na koji su način podaci dospjeli u medije.

- A ako je i bilo kakvih nezakonitosti one nisu učinjene od strane policajaca. Lako se može provjeriti ako netko na papir nadopiše brojeve ljudi koji nisu pod istragom - rekao je Ostojić. Uvidom u to što su policajci radili takva mogućnost ne stoji, dodao je Ostojić.

- Što se tiče cijelog slučaja nisu prošle izmjene zakona kada sam ja inzistirao da se uz parlamentarni nadzor uvede i civilni nadzor radi uklanjanja bilo kakve sumnje i mogućnosti zloporabe - rekao je ministar. 

Istaknuo kako ne može baš bilo koji policajac tražiti ispis poziva te da postoje samo 24 policajca koji to o mogu.

- Policajce u borbi protiv mafije nitko ne može zaustaviti - rekao je Ostojić

Na pitanje novinara o Josipu Buljeviću i tome da li je on pod istragom ili nije te da li je na popisu ili nije Ostojić je rekao kako ne želi komentirati kriminalističke istrage niti koga istražuju. 

HDZ: Tražimo hitno očitovanje Josipovića i Milanovića

Neovlašteno praćenje čelnih ljudi obavještajne zajednice, dosad je nezapamćeno i grubo narušavanje sustava nacionalne sigurnosti, piše u priopćenju koje su u nedjelju poslali iz HDZ-a. Kažu i kako bi ovakav slučaj, u ovom kritičnom vremenu pristupa EU-u mogao napraviti ogromnu štetu Hrvatskoj.

- Upravo zbog te opasnosti tražimo da se kao najodgovornije osobe sigurnosnog sustava, odmah javno očituju predsjednik Josipović i premijer Milanović, te da kao supredsjedatelji sazovu hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost - piše u priopćenju HDZ-a. 

Cvrtila: Hrvatski Watergate je ipak pretjeran

Profesor Fakulteta političkih znanosti prof. dr. Vlatko Cvrtila u Vijestima 24sata TV-a je komentirao tzv. hrvatsku aferu Watergate, odnosno slučaj policijskog prisluškivanja poduzetnika i pripadnika obavještajnih službi. Istaknuo je da je naziv "hrvatski Watergate" ipak pretjeran.

- Ministar Ostojić kaže da njega nitko nije obavijestio o takvim mjerama, odnosno o prisluškivanju. Istina je da njega Vijeće za nacionalnu sigurnost ne mora obavijestiti, već u slučaju nezakonitosti mjera to javljaju premijeru i predsjedniku države. Treba pričekati njihovo očitovanje - kazao je Cvrtila, koji naglašava da se ovakve mjere prisluškivanja inače koriste samo ako se na nikakav drugi način ne može doći do informacija, a za to je onda potrebna dozvola suda. Kaže i kako se ne može isključiti mogućnost da nisu svi na famoznom popisu bili pod nadzorom.

- Ti su se brojevi i imena mogli slobodno nadopisati, nitko ne može znati da su ih sve prisluškivali - kaže. Tvrdi kako je cijeli sustav nadzora policije u Hrvatskoj jako loš, i to u posljednjih dvadeset godina, a donošenjem novog zakona se propustila prilika da se to ispravi.

- Građanski nadzor je dobar i može funkcionirati u nekim slučajevima, primjerice u području zaštite ljudskih prava. Ali nadzor nad drugim područjima mora biti drugačiji. Nažalost, to je problem koji nemamo samo mi, već i većina zemalja u regiji - rekao je Cvrtila i dodao da se zakon mora mijenjati kako bi država mogla osigurati zaštitu privatnosti svojih građana.

- Naravno da se ne zalažem za potpuno ukidanje ovakvih mjera, prisluškivanja telefona i slično, prvenstveno zbog kriminala. Ali svi se moramo zapitati prikuplja li policija podatke o nekome zbog političkih razloga, a ne zbog povezanosti s kriminalom - zaključio je.