Ministar obrane BiH Zukan Helez pozvao je Hrvatsku i Crnu Goru da aktivnije lobiraju za pridruživanje njegove zemlje NATO-u a istodobno je ocijenio kako BiH zbog rata koji je Rusija povela protiv Ukrajine sada hitno treba značajniju pomoć Alijanse u opremanju svoje vojske.
BiH trenutačno ima odobren Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP) no on ne definira nikakve vremenske okvire za stjecanje punopravnog članstva nego tek reforme koje je potrebno poduzeti da bi se taj cilj ostvario.
Punopravno članstvo u NATO-u utvrđeno je kao cilj Zakonom o obrani BiH i važećom vanjskopolitičkom strategijom no to uporno osporavaju vlasti Republike Srpske čiji dužnosnici predvođeni Miloradom Dodikom kažu kako RS nikada neće dati takvu suglasnost a istodobno inzistiraju na tijesnim vezama tog entiteta s Moskvom.
Helez koji je ministrom obrane postao kao kadar SDP BiH a istodobno je i zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH iz reda Bošnjaka uvjeren je da se te blokade ipak mogu otkloniti i članstvo u NATO-u smatra najvažnijim vanjskopolitičkim ciljem koji njegova zemlja treba ostvariti i prije eventualnog pristupanja Europskoj uniji.
U intervjuu za agenciju Fena pozvao je susjedne države koje su članice NATO-a da tome pomognu.
"Hrvatska i Crna Gora su članice NATO saveza i njihova pomoć nam je potrebna prilikom predaje zahtjeva za članstvo u NATO savez. Kada se glasa o prijemu nove članice NATO saveza, potrebno je da se glasa konsenzusom svih članica i zbog toga predstavnike Hrvatske i Crne Gore vidim kao lobiste prilikom glasanja za punopravno članstvo BiH u NATO savezu", kazao je Helez.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je ranije ovog tjedna najavio kako će Alijansa zbog rata u Ukrajini posebnu pozornost posvetiti upravo BiH te Gruziji i Moldovi gdje Rusija pokušava ojačati svoj utjecaj.
Ministar obrane BiH kazao je kako sada stoga očekuje dodatnu pomoć u naoružanju i opremi od članica NATO saveza na bilateralnom planu, ali i od tog saveza u cjelosti.
"Naše oružane snage moraju biti opremljenije", istaknuo je Helez aludirajući na ograničenja za obranu u državnom proračunu koji je na prosječnoj godišnjoj razini tek nešto većoj od 140 milijuna eura ili 0,6 posto proračuna ali i političke opstrukcije koje su dovele do toga da bosanskohercegovačka vojska kronično pati zbog manjka naoružanja i opreme.
Na popisu 145 zemalja svijeta čije vojne snage analizira američki portal Global Firepower BiH je sa svojih deset tisuća profesionalnih pripadnika tek na 133. mjestu dok je Hrvatska 59. a Srbija 58.
Oružane snage BiH koje na papiru imaju 69 tenkova navodno mogu računati tek na njih četiri koliko ih je sada ispravno a nešto bolje je stanje tek s pješačkim naoružanjem kojega je ispravno oko 60 posto.