To je to što me zanima!

Ministar obrane BiH: Hrvatska vojska ne bi trebala biti dio EUFOR-a, to je kršenje Daytona

Moje stajalište o angažiranju vojnika iz Hrvatske proizlazi iz Dejtonskog sporazuma, a tamo jasno piše da vojske susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije, ne mogu biti dio mirovnih misija u BiH, rekao je Helez
Vidi originalni članak

Ministar obrane BiH Zukan Helez kazao je u ponedjeljak kako je Hrvatska važan susjed i prijatelj BiH na putu ka euroatlanskim integracijama, ali smatra da pripadnici njene vojske ne mogu biti dijelom međunarodnih vojnih misija u BiH.

"Moje stajalište o angažiranju vojnika iz Hrvatske proizlazi iz Dejtonskog sporazuma, a tamo jasno piše da vojske susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije, ne mogu biti dio mirovnih misija u BiH. Ja sam legalist i poštujem Dayton i zakone BiH", kazao je ministara Helez za sarajevski portal Faktor.

SPORNI INTERVJU Poglavar islamske zajednice u BiH na udaru kritika: Spominjao mogućnost novog rata u zemlji

Bio je to komentar ministra obrane BiH na izjavu njegova zamjenika Slavena Galića, koji je pak u intervjuu za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista od ponedjeljka kazao kako podupire moguće pridruživanje Hrvatske mirovnim snagama Europske unije u BiH (EUFOR) jer je Hrvatska i članica EU kao i NATO-a.

Ministar Helez je nakon toga kazao kako je Galićeva izjava njegovo osobno, a ne stajalište Ministarstva obrane BiH. Dodao je i kako su članovi Predsjedništva BiH tijekom posjeta Bruxellesu u veljači i sastanka s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borrellom dobili jasna tumačenja da pripadnici vojski Hrvatske kao ni Srbije neće biti angažirani u BiH.

Prijedlog da se Hrvatska vojska angažira u sastavu misije Athea u BiH prvi je iznio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, no dužnosnici EU to su otklonili kao neprihvatljivo.

VEĆ DRUGI PUT Optužen da je 1993. godine u BiH mučio ratne zarobljenike, Španjolska odgodila izručenje

Vojni dio Dejtonskog sporazuma, čiju su provedbu nadzirali pripadnici IFOR-a a potom SFOR-a, čiji je mandat 2004. preuzeo EUFOR, definirao je kako su strane-potpisnice, odnosno tadašnja Republika BiH, Republika Hrvatska i tadašnja SR Jugoslavija, suglasne da će mirovne snage činiti vojnici iz sastava država-članica NATO-a, ali i onih koje to nisu, pri čemu se ne spominje niti jedna zemlja pojedinačno.

O Hrvatskoj odnosno Srbiji u tom dijelu ništa nije izrijekom navedeno osim obveze povlačenja svih vojnih snaga iz BiH koje "nisu domaće" u razdoblju od 30 dana od trenutka potpisivanja mirovnog sporazuma.

Milanović je inzistirao na tvrdnji kako mu je nelogično da u sastavu EUFOR-a budu vojnici iz država poput Čilea, a da oni iz Hrvatske ne mogu sudjelovati.m

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare