Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je da do povećanja cijena plina i struje zasad u Hrvatskoj neće doći, ali da poskupljenje možemo očekivati u travnju sljedeće godine.
- Za razliku od ogromnog broja europskih ekonomija, a imao sam prilike čuti vrlo panične izjave kolega ministara na neformalnom Vijeću prošli tjedan u Sloveniji, u Hrvatskoj je situacija po tome stabilna što se toga tiče. Naša kućanstva, odnosno naši građani mogu biti mirni do početka mjeseca travnja sljedeće godine, dotad traje ova plinska sezona - rekao je Ćorić za N1.
Do povećanja plina će definitivno doći, budući da se za sezonu 2022./2023. uzima prosjek ove godine.
- Što se tiče cijene električne energije također sljedećih četiri do pet mjeseci. Međutim, ovo povećanje cijena će se u jednom trenutku osjetiti u Hrvatskoj. Ono što je najvažnije jest da ćemo najveći dio zime proći s korektnim odnosno stabilnim uvjetima bez značajnijih promjena. S obzirom na enorman rast cijena doći će do korekcije cijena, to će djelomično ovisiti o tadašnjem stanju na plinskom tržištu. Vjerujem da će ovaj egzogeni šok biti smiren početkom 2022. godine - rekao je i dodao da će raditi na tome da taj udar na građane ne bude neprihvatljiv, odnosno da ne bude ogroman.
Govoreći o povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, Tomašević je rekao da se išlo za tim da u području vodokomunalne infrastrukture nominiramo projekte koji imaju gotove građevinske dozvole.
- Danas sam imao sastanak s gospodinom Tomaševićem po pitanju vodokomunalne infrastrukture u Zagrebu, s obzirom na probleme koje imamo na području Selske ulice. Mi smo za Grad Zagrebu u okviru 33 projekta vodoopskrbe namijenili 55 milijuna kuna. Selska nažalost nije među tim projektima jer nije imala gotovu građevinsku dozvolu, ali dogovor sa sastanka je da gradski vodovod krene u izradu te dokumentacije - rekao je.
Iako još nije riješena vodokomunalna infrastruktura, započeli su projekt razvoja automobilske industrije.
- Mi u nekim projektima jednostavno moramo biti ukorak s vremena i nema razloga da bježimo od toga. Određene firme su pokazale da su u vrhu što se tiče četvrte industrijske revolucije. Nažalost, pri ulasku u EU, Hrvatska nije riješila čitav niz infrastrukturnih pitanja, bilo da je riječ o prugama ili vodokomunalnoj infrastrukturi. Ono što nam se dogodilo da smo upravo u prvoj omotnici ugovorili projekte u vrijednosti milijarda kuna. To moramo činiti i dalje kako bismo taj standard izjednačili sa standardima u Europskoj uniji - objasnio je.