Dio kritika u vezi s izmjenama i dopunama Zakona o radu će se pokušati uvažiti, a na dio se već reagiralo. Nitko nema pravo umanjiti plaću. Radi se tek o naknadi plaće u izvanrednim okolnostima. Predmnijevajući sve što smo prošli u protekle tri godine, od pandemije i potresa, to smo stavili kao zakonsku mogućnost.
POGLEDAJTE VIDEO: Rad od kuće
Izjavio je to ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u emisiji Hrvatskog radija gdje je govorio o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
- Zakon o radu temeljni je opći propis radnog zakonodavstva. Bitno je da se osim toga što se u Zakon o radu stavljaju dvije europske direktive, definira i što je to rad na digitalnim platformama. Ovo je prva faza redefiniranja radnog zakonodavstva i da se nakon izglasavanja izmjena i dopuna, koje trebaju stupiti 1. siječnja na snagu, pristupa formiranju novih radnih skupina za izradu novog zakona o radu kako bi što više zaposlenih u RH bili "pokriveni" kolektivnim ugovorima - rekao je Piletić i dodao kako je reguliranje rada od kuće u najvećoj mjeri riješeno je postojećim izmjenama i dopunama Zakona o radu.
- U vezi s radom od kuće, ako je riječ o 10 i više dana mjesečno, poslodavac mora predvidjeti i troškove koji se pojavljuju. Treba uvažiti i to da se kod takvog rada ne pojavljuju troškovi druge vrste. Novost koja se regulira je i "rad na daljinu". To je nešto što se tiče "digitalnih nomada" i radno mjesto može biti svaki dan neko drugo - rekao je Piletić te naglasio kako bi zajamčeni minimalni iznos plaća primalo ukupno 70.000 ljudi.
- Nešto više od 30.000 ljudi trenutačno prima minimalnu plaću od 3750 kuna. Vlada je donijela odluku da minimalna plaća s 1. siječnja iznosi 700 eura bruto. Minimalna plaća uz postojećih 30.000 ljudi obuhvatila bi još i 40-ak tisuća radnika, pa bi zajamčeni minimalni iznos plaća ukupno primalo oko 70.000 ljudi u Hrvatskoj - rekao je Piletić te se osvrnuo na nedostatak radne snage.
- Vlada godišnje u samoprogram mjera aktivne politike zapošljavanja ulaže više od milijardu kuna. Omogućavamo poslodavcima da podignu razinu plaća, ali i da prekvalificiraju radnike za neke nove potrebe i nove izazove. U Hrvatskoj je i dalje vrlo niska razina cjeloživotnog obrazovanja i iznosi oko 3%, a europski prosjek je oko 11%. Tu se mnogo još mora napraviti, rekao je i dodao da je vaučer jedan od načina - ili za prekvalifikaciju ili za usavršavanje u određenom programu - rekao je Piletić.